Evropska unija sprema snažan odgovor Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je propao dogovor o ukidanju trgovinskih carina. Prema navodima evropskih diplomata, Vašington sada traži dodatne ustupke – uključujući osnovnu carinu od najmanje 15 posto na većinu evropskih proizvoda – što je izazvalo oštru reakciju u Briselu i Berlinu, piše The Wall Street Journal.

EU je donedavno očekivala kompromis s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, kojim bi osnovna carina ostala na 10 posto, što je već bilo teško prihvatljivo za mnoge od 27 članica. Međutim, nakon što su američki zvaničnici signalizirali promjenu stava, Njemačka – do sada umjerenija – sve se više priklanja tvrđem pristupu kakav ima Francuska.

- Još ima vremena za pregovore. Ali ako žele rat, imat će rat - izjavio je jedan njemački zvaničnik u petak.

Zemlje članice EU sada traže od Evropske komisije da pripremi snažnije protumjere protiv američkih firmi, koje bi išle dalje od pukih carina, ukoliko se dogovor ne postigne do 1. avgusta – roka koji je postavio Tramp.

Trgovinska razmjena između EU i SAD najveća je na svijetu – svakog dana razmijeni se roba i usluga u vrijednosti većoj od pet milijardi dolara. Brisel poručuje da su "sve opcije na stolu".

Evropska komisija je u nedjelju zvanično izjavila da i dalje teži dogovoru koji će biti "obostrano koristan", ali je dodala da će u slučaju neuspjeha iskoristiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju.

Američki ministar trgovine Hauard Latnik u nedjelju je ipak izrazio optimizam: "Siguran sam da ćemo postići dogovor. I bit će sjajan za Ameriku, jer predsjednik stoji iza američkog naroda", rekao je za CBS.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič posljednjih mjeseci šest puta je putovao u Vašington, gdje je održao niz razgovora s američkim zvaničnicima i ponudio smanjenje carina te povećanje uvoza američkih energenata i poluprovodnika, u vrijednosti desetina milijardi dolara.

Uprkos tome, početkom jula Tramp je zaprijetio sa 30 posto carina na većinu evropskog uvoza – znatno više od ranije spominjanih 20 posto.

Njemačka, koja je ranije insistirala na brzom dogovoru, sada je podržala primjenu tzv. antikoercijskog instrumenta – mehanizma koji omogućava uvođenje ekonomskih protumjera prema državama koje se koriste ekonomskim pritiscima. Taj alat do sada nikada nije korišten, ali je opisan kao najjače trgovinsko sredstvo koje EU ima.

- Još nismo došli do tačke u kojoj bismo ga aktivirali - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ranije ovog mjeseca. Međutim, Komisija je već započela pripremu konkretnih mjera koje se mogu brzo uvesti.

Moguće protumjere uključuju poreze na američke digitalne usluge, ograničenja pristupa američkih firmi evropskim javnim nabavkama i dodatne carine. EU već ima spremna dva paketa carina u vrijednosti većoj od 100 milijardi dolara, koji uključuju proizvode poput aviona, kikiriki putera i viskija. Drugi paket još nije formalno usvojen, ali bi mogao biti brzo aktiviran.

Evropski zvaničnici i dalje se nadaju dogovoru i ne planiraju uvoditi mjere prije Trampovog roka 1. avgusta. Međutim, jasno ističu da se pripremaju za "mogući sukob", koji bi mogao imati velike posljedice za obje strane.

Dogovor koji je do nedavno bio na stolu uključivao je evropsku kupovinu američkih energenata i čipova, te prihvatanje osnovne carine od 10 posto. Detalji, poput izuzetaka za određene sektore i olakšica za autoindustriju, još su bili predmet pregovora.

Ipak, optimizam je znatno opao. Tri dana nakon što je Šefčovič u Evropskom parlamentu izjavio da "naši pregovori spašavaju EU od većih carina", Tramp je na društvenim mrežama objavio pismo u kojem prijeti carinama od 30 posto.

Nakon posljednje runde pregovora u Vašingtonu, Šefčoviču je rečeno da SAD traži osnovnu carinu od najmanje 15 posto, bez ukidanja postojećih carina od 25 posto na evropske automobile, te mogućnost uvođenja carina od čak 100 posto na farmaceutske proizvode.

Čak su i njemački zvaničnici, koji su ranije smatrali Trampove prijetnje blefom, sada promijenili stav. Novi zahtjevi SAD-a potaknuli su Berlin da prvi put podrži i moguće protumjere.

- Moramo odlučiti koliko smo još spremni popustiti. Sve opcije su bolne – i šta ćemo učiniti ako dogovor propadne - rekao je jedan evropski diplomata.

(DEPO PORTAL/au)