Znanstvenici su napokon otkrili zašto su određena cjepiva protiv bolesti COVID-19, koja su se koristila na početku pandemije, kod nekih pacijenata uzrokovala rijetku pojavu krvnih ugrušaka. Brzi razvoj cjepiva nosio je i veći rizik od nuspojava, a jedna od najozbiljnijih bila je imunosna trombocitopenija i tromboza izazvana cjepivom, poznata pod kraticom VITT, piše Net.hr.

VITT je poremećaj koji pokreću protutijela koja aktiviraju trombocite, krvne pločice zadužene za zgrušavanje krvi. Kod ovog stanja protutijela greškom ciljaju protein trombocita nazvan trombocitni faktor 4 (PF4), što može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka. Iako se znalo da je poremećaj povezan s cjepivima koja koriste adenovirusne vektore, točan okidač i mehanizam iza VITT-a sve do sada nisu bili u potpunosti jasni.

Okidač za razvoj rijetkog poremećaja

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Flinders u Australiji u svojoj je novoj studiji došao do ključnog saznanja. Ustanovili su da se VITT može dogoditi kada osoba ima specifičnu varijantu gena za protutijela, poznatu kao IGLV3-21*02 ili *03. Imunosni sustav takvih osoba stvara protutijela protiv proteina adenovirusa, što objašnjava zašto je samo mali broj ljudi biološki sklon stvaranju specifične vrste imunosnog odgovora koji može "pogrešno reagirati" i pokrenuti VITT.

Prema riječima istraživača, upravo je to okidač za razvoj ovog rijetkog poremećaja. Ovo otkriće, objavljeno u znanstvenim časopisima, otvara vrata razvoju sigurnijih cjepiva u budućnosti.

- Modificiranjem ili uklanjanjem ovog specifičnog proteina adenovirusa, buduća cjepiva mogu izbjeći ovu iznimno rijetku reakciju, a istovremeno nastaviti pružati snažnu zaštitu od bolesti - izjavila je istraživačica sa Sveučilišta Flinders dr. Jing Jing Wang.

Dodala je kako je novost u njihovu radu bila upotreba snažnog sekvenciranja masenom spektrometrijom kako bi se identificirala molekularna mimikrija između proteina adenovirusnog vektora i ciljanog proteina PF4.

- To je bila karika koja nedostaje, a koja objašnjava kako normalan imunosni odgovor u vrlo rijetkim slučajevima može postati štetan - zaključila je ona.

‘Molekularni detektivski rad‘

Profesor imunologije James McCluskey sa Sveučilišta u Melbourneu nazvao je ovo istraživanje "briljantnim primjerom molekularnog detektivskog rada". Dodao je kako je ono "vrhunac rada koji razotkriva genetsku i strukturnu osnovu toga kako normalan imunosni odgovor na protein virusa dovodi do patogene autoimunosti".

S njim se složio i profesor Tom Gordon, koji je novo istraživanje, objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine, opisao kao "fascinantno putovanje s izvanrednim međunarodnim timom suradnika kako bi se dovršila trilogija publikacija i riješio misterij ove nove skupine poremećaja zgrušavanja krvi te potencijalno prevela naša otkrića u sigurnija cjepiva".

Ipak, važno je napomenuti da ovo istraživanje još uvijek sa stopostotnom sigurnošću ne dokazuje da je ovo jedini put za nastanak VITT-a. Također, ne može u potpunosti predvidjeti tko će razviti ovaj poremećaj niti objasniti zašto se on javlja samo kod nekih pojedinaca, dok velika većina ljudi nema takvu reakciju, piše Net.hr.

(DEPO PORTAL/ad)