Iako je preporučeni standard da jedan tim porodične medicine radi na 1.500 stanovnika, kod nas u praksi jedan tim podmiruje potrebe i više od 3.000 stanovnika, piše Oslobođenje.

- Mi nemamo dovoljno timova porodične medicine. Susrećemo se s problemom kolega koji se zaposle u primarnoj zaštiti, ali vrlo brzo odu na specijalizaciju tako da imamo vrlo lošu fluktuaciju kadra. Na zadnjem smo mjestu u Evropi po broju ljekara na 100.000 stanovnika. Bojim se da ćemo i u narednom periodu ostati dugo na tom zadnjem mjestu, s obzirom na to kakva je politika u zdravstvu na višim nivoima. Trenutno u Kantonu Sarajevo nadležno ministarstvo daje dosta specijalizacija, ali dugi niz godina ih je bilo vrlo malo ili nikako. Potrebno je vrijeme da bi se taj gubitak nadoknadio, kaže prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo.

Broj doktora medicine u Službi porodične/obiteljske medicine iznosio je 1.046, odnosno stopa iznosi 56,3 doktora medicine na 100.000 pripadajuće populacije u 2023. godini. Federacija BiH gubi doktore, jer mladi kadar mahom odlazi u inostranstvo.

- Potrebno je stvarati dobre uslove za rad, zapošljavati mlade kolege i boriti se protiv toga da odlaze u inostranstvo. Moraju biti i bolje plaćeni da bi bili zadržani, a da bi naše stanovništvo imalo kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, ističe doktor Hočko.

Pored odlaska mladih doktora u inostranstvo, FBiH ima problem i miješanja politike u struku, smatra dr. Midžić, jer dok dio stručnjaka odlazi, ne uvažavaju se ni oni koji ostaju.

Inače, u Federaciji BiH radi 1.855 doktora medicine, od kojih u prosjeku svaki primi 5.640 pacijenata godišnje.

Najviše doktora ima Sarajevski kanton, ukupno 360, zatim slijedi Tuzlanski sa 490 doktora, Zeničko-dobojski sa 303, Hercegovačko-neretvanski 231, Srednjobosanski kanton ima 158 doktora, Unsko-sanski 136, Zapadnohercegovački 62, Kanton 10 ima 48 doktora, a Bosanskopodrinjski kanton 43. Najmanje ih ima Posavski kanton - ukupno 24 doktora. Ovo su podaci iz Mreže, kapaciteta i rada zdravstvenih ustanova u FBiH 2025, Zavoda za javno zdravstvo.

U kantonima gdje je manje doktora ne podrazumijeva se da su oni najviše i opterećeni. Naprotiv, doktor u Sarajevu prosječno primi 7.583, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu doktor primi 3.835 pacijenata godišnje. U kantonima sa manjim brojem stanovništva postoji i problem što su stotinama kilometara udaljeni od kliničkih centara, pa čak i općih bolnica.

- Potrebna je oprema, bolji uslovi rada u cijeloj Federaciji. U Bihaću je potreban tercijalni nivo zdravstvene zaštite sa zdravstvenim fakultetom, to bi bila orijentacija za napredak. Sistemom zdravstvene zaštite trebalo bi da rukovode iskusni doktori, to bi bio jedan hijerarhijski sistem po znanju, mimo politike. Sve mora da se zna, ko je šta radio u toku života, koji nivo obrazovanja, gdje su magistrirali i doktorirali, koje naučne radove su pisali i na koji način su postali primarijusi. Sve je u nauci, treba slušati iskusne stručnjake koji su posvetili život svome radu i ostavili traga, a oni koji se bave politikom neka ostave medicinu i druge oblasti onima koji su željni profesionalnog rada. Mora se znati red, svugdje u Evropi se poštuju oni koji znaju, a ne oni koji se dodvoravaju, prokomentarisao je univerzitetski profesor interne medicine i kardiologije dr. sc. Zlatko Midžić.

(DEPO PORTAL/dg)