U javnosti se posljednjih dana vodi rasprava o opravdanosti najavljenog preuzimanja kompanije Telemach od strane BH Telecoma. Riječ je o velikom poslovnom potezu koji, prema proceduri, treba odobriti i Vlada Federacije BiH, s obzirom na to da je BH Telecom u većinskom vlasništvu Federacije.

Dio stručne i medijske javnosti ovu transakciju vidi kao važan strateški potez za budućnost digitalnog tržišta u Bosni i Hercegovini, dok drugi upozoravaju na potrebu pažljivog razmatranja tržišnih posljedica i upravljačkih kapaciteta kompanije.

Tim povodom oglasio se reditelj i producent Jasmin Duraković, koji trenutno obavlja funkciju savjetnika generalnog direktora RTVFBiH za program, produkciju i digitalnu transformaciju. Duraković je na svom Facebook profilu objavio komentar o širem značaju promjena na telekom tržištu, naglašavajući važnost razvoja snažnog domaćeg digitalnog ekosistema.

Njegov status prenosimo u cijelosti:

Gledao sam nedavni intervju Amela Kovačevića na FACE TV. Taj razgovor otvorio je mnogo širu temu od same poslovne priče o telekom tržištu u Bosni i Hercegovini.

Moguće preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma zapravo je dio mnogo većeg procesa – pitanja ko će u budućnosti kontrolirati digitalnu infrastrukturu kroz koju prolaze internet, televizija, streaming i sve veći dio medijskog sadržaja.

U tom smislu mislim da treba podržati strateške poteze koje vodi menadžment BH Telecoma i generalni direktor Amel Kovačević. Bez snažnog domaćeg telekom operatera teško je govoriti o stabilnom i suverenom digitalnom prostoru.

Ali jednako tako treba reći i sljedeće: jačanje BH Telecoma mora ići paralelno s modernijim i efikasnijim upravljanjem sistemom, kao i pametnijim korištenjem njegovih velikih resursa.

Posebno je to važno u oblasti produkcije i distribucije audiovizuelnog sadržaja. U svijetu u kojem telekom operateri sve više postaju platforme za film, serije i digitalni video, taj segment postaje jedan od ključnih pokretača razvoja.

Pogotovo je to važno za male zemlje, tržišta i kulture kakva je Bosna i Hercegovina, gdje je razvoj domaće produkcije i distribucije sadržaja važan ne samo za ekonomiju nego i za očuvanje vlastitog kulturnog prostora.

Zato bi bilo važno da BH Telecom snažnije otvori prostor saradnji s domaćom audiovizuelnom industrijom – producentima, autorima i kreativnim sektorom – ali i da razvija partnerske modele saradnje s javnim servisima, koji i dalje imaju ključnu ulogu u produkciji i očuvanju domaćeg medijskog i kulturnog sadržaja.

Takav model danas razvijaju gotovo svi veliki telekom operateri u Evropi: infrastruktura, javni mediji i nezavisna produkcija sve više funkcionišu kao dio istog digitalnog ekosistema.
Ako infrastruktura, tehnologija i domaći sadržaj počnu da se razvijaju zajedno, Bosna i Hercegovina može dobiti mnogo više od običnog telekom tržišta – može dobiti ozbiljan digitalni ekosistem.

Ovo je pitanje koje će u velikoj mjeri odrediti kako će izgledati naš medijski i kulturni prostor u vremenu pred nama.

(DEPO PORTAL/ak)