Piše: Bajram REDŽEPAGIĆ
 

Jasmin Agić je najdarovitiji prozni pisac mlađe i srednje generacije bosanskih i balkanskih prostora.

I sada , riječ Jasmina Agića ima još dublje značenje, ima moć da oživi poseban historiski period, da inspiriše duboko promišljanje i da obrazuje mlade generacije. Davno, davno, bio sam prvi recenzent, a drugi recenzent bio je književni kritičar, prof dr. Muhidin Džanko, njegove zbirke priča „Gospođica Biljana Tepalj i druge priče“. 

A sada o romanu "Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena". Sam naziv knjige poziva sve sljedbenike Titovih ideja da roman prostudiraju i svako iz svog ugla oživi i ponovo proživi to vrijeme i cijeli sistem. Već su vrhunska kritičarska pera zauzeta ljepotom i dubinom ideje izrazile fantastične ocjene i izrazili potrebu za dubljim osvrtima. 

Mene iznad svega je dojmila dubina karakterizacije likova, u prvome redu djeda Sulejmena, u kolikoj mjeri je Titovo vrijeme oblikovalo život djeda Sulejmana. Bogatstvo stilskih figura, metafora, alegorija i simbola te živa bosanska riječ oslikava preživjelo doba i doima se kao da se klupko istine kroz život djeda Sulejmena, danas, u našoj stvarnosti, odmotalo u priči o nevjerovatnoj istini. 

Briljantno, ideja komunizma, u romanu se odvija kao panorama Zlatnog doba, za neke, za druge doba autarhije, autoriteta, socijal - komunističke diktature. Da bih zaronio još više u realnost epohe komunizma, ljudskih drama, skrivenih tajni i zamagljenih istina, moram ponovo čitati knjigu i razmišljati između redova, i dati širi esejistički osvrt što ova tema zaslužuje. 
Ali, prije nego se udubim u otkrivanje tih bogatih slojeva Agićevog romana dodaću još nekoliko impresija. Ljudska drama glavnog junaka Sulejmena ima posebnu filozofsku dubinu, a čitajući roman osjetio sam da je to junak blizak junacima mojih romana „Pobunjenik“ i „Pustinjak“. Baš kao i Tahir – beg Kadunić i djed Sulejmen sukobljen je sa svijetom u kojem živi, taj svijet ne razumije njegovu narav i njegovu potrebu da istraje na teškom putu istine. 

Djed Sulejmen na mnogo načina je pobunjenik i pustinjak, jer on se buni protiv društvenih promjena koje ukidaju velike ideje historije i zbog toga ostaje sam i izolovan, postaje pustinjak. Sulejmenov zindan nije visoka kula Redžepagića, on nije uhapšen i bačen u tamnicu, njegov zatvor je njegova vlastita kuća iz koje ne izlazi znajući da je svijet u kojem živi neprijateljski nastrojen. Sulejmenova odanost ideji socijalizma ima razmjere grčke tragedije, on i umire sam i suočen sa svjom sudbinom baš kao što umiru junaci grčkih priča. Po toj filozofskoj dubini djed Sulejmen veoma je sličan Kaduniću, a njihova društvena pobuna poprima razmjere univerzalnog otpora zlu i nepravdi. 

Opisi Titove Jugoslavije kod Agića nisu laude prošlom vremenu i tu nema neutemeljene i nekritičke nostalgije. Roman nije veličanje komunizma, jer Agić na duhovit način opisuje i mnogobrojne mahane tog važnog historijskog perioda naše prošlosti. Susreti sa Titom, ne znamo jesu li stvarni ili izmišljeni, predstavljeni su u humorisitčkim epizodama i s tom komikom Agić narušava ideološku ozbiljnost u predstavljanju komunizma. 

Na kraju, najviše me se dojmila ljubavna dimenzija priče, koja je lijepa i potresna, ali ima i filozofsku i ljudsku dubinu. Djed Sulejmen voli Zinetu iako je zanemaruje jureći cijeli život za zadacima komunističke revolucije. Na kraju života i romana shvata da je u životu ljubav prema ženi i životnoj saputnici ipak mnogo važnija nego strast prema idejama i društvenim promjenama. Samo, pitamo se da li je ta spoznaja došla prekasno? 

Nisam slučajno pominjao sličnosti sa mojim romanima „Pobunjenik“ i „Pustinjak“, jer i roman „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“ napisan je lijepim i stilski snažno izražajnim bosanskim jezikom. Svojim umjetničkim jezikom, Agić me podsjeća na Mešu Selimovića, Derviša Sušića, Ćamila Sijarića, a od savremenih pisaca najviše na Miljenka Jergovića. 

Moje čestitke Jasminu Agiću, za izvanredan roman. 

Agić, Jasmin: Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena, Buybook, Sarajevo, 2026. (drugo izdanje).

(DEPO Portal/ak)