Kada je Anatoli Prizenco sreo Maksima Roșcu ispred prodavnice u centru Kišinjeva, ponudio mu je lak bijeg od posla u lokalnoj auto-mehaničarskoj radnji: plaćeno dvosedmično putovanje koje uključuje druženje na otvorenom.
Prema Roșcinom svjedočenju pred moldavskim sudom, Prizenco je dao malo detalja – samo da će Roșca zaraditi između 300 i 500 dolara, a da će daljnja uputstva dobiti od kontakta u Moskvi, prenosi Raport.
U roku od nekoliko sedmica, Roșca se našao u trening kampovima u Bosni i Srbiji. Tamo su učesnici učili kako upravljati dronovima, rukovati zapaljivim napravama i izbjegavati policiju tokom protesta – što je dio koordinisanog napora pod pokroviteljstvom Rusije za regrutovanje operativaca za destabilizaciju širom Evrope, od Francuske do Njemačke.
Istrage u Moldaviji dolaze u trenutku kada evropske zemlje upozoravaju da Moskva vodi kampanju hibridnog rata. Francuske vlasti, uoči predsjedničkih izbora 2027., dokumentovale su kampanje dezinformacija, dok je Njemačka optužila Moskvu za sajber napade i miješanje u izbore.
Nakon što su mnoge evropske prijestonice protjerale ruske diplomate (sumnjive obavještajce) poslije invazije na Ukrajinu 2022., Kremlj je pojačao korištenje "proksija" – posrednika koji su često obični građani.
Roșca je dospio pod lupu vlasti 11. oktobra 2024. na granici s Rumunijom. U njegovom minibusu pronađene su valute Srbije i BiH, dronovi, VR naočale i radio jedinice, uključujući i objekte za izbacivanje granata iz vazduha.
Roșca je svjedočio da je prvo otputovao u Republiku Srpsku, u guste šume oko Banje Luke. Tamo su instruktori, povezani s ruskom plaćeničkom grupom Wagner, podučavali regrute kako da:
Upravljaju dronovima pomoću džojstika i naočala.
Pripremaju dimne bombe.
Probijaju policijske kordone.
Snimaju lokacije administrativnih i vladinih zgrada (izviđanje meta).
Regrutima je govoreno da će, ako proevropska predsjednica Maia Sandu pobijedi na izborima, "u zemlji izbiti rat, baš kao u Ukrajini" – klasičan primjer stvaranja narativa straha radi kontrole glasača.
Anatoli Prizenco, glavni regruter, pod istragom je i u Francuskoj. Sumnjiči se da je unajmio grupu Moldavaca koji su iscrtali Davidove zvijezde na zidovima u Parizu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. Cilj nije bio vjerski, već izazivanje političkih tenzija i haosa u francuskom društvu.
Također, spominje se i Bugarin Mirčo Angelov, koji je osuđen u Parizu zbog iscrtavanja crvenih otisaka dlanova na spomeniku Holokaustu – još jedna operacija destabilizacije koordinisana iz inostranstva.
Još jedan učesnik kampova, Danil Dilan (22), priznao je da je putovao u Düsseldorf na utakmicu Evropskog prvenstva između Slovačke i Ukrajine. Tamo mu je naloženo da razvije ukrajinsku zastavu s natpisom "Vratite nam izbore", što je Kremlj odmah iskoristio kao dokaz da Zelenskog treba smijeniti. Učesnici ovih operacija plaćani su u kriptovalutama preko Trust Walleta, kako bi se zametnuo trag novca.
Prizenco je ranije bio običan trgovac kozmetikom (Oriflame), a njegova supruga je pričala kako je počeo prodajući jabuke u Moskvi. Međutim, tužilaštvo sumnja da iza njega stoji Vladimir Firsov (koji je u Rusiji) i ruske obavještajne službe.
Daniella Misail-Nichitin, ministrica unutrašnjih poslova Moldavije, upozorava da se ove mreže šire i na planiranje atentata. Spominje se zavjera za ubistvo preko 90 osoba u Ukrajini, uključujući novinare i zvaničnike, gdje su regrutovani "ranjivi mladići" sa EU pasošima, neki stari tek 14 ili 15 godina.
Moldavija, stiješnjena između Rumunije i Ukrajine, postala je "laboratorija" za ruske hibridne napade. Od kupovine glasova i protesta do AI generisanih deepfake snimaka. Zvanični Kišinjev poručuje Briselu: "Nijedna članica EU, niti njeni susjedi, nisu sigurni od hibridnih prijetnji."
(DEPO PORTAL/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook