Centralna izborna komisija BiH je, nakon što je danas usvojila odluku o raspisivanju Općih izbora zakazanih za 4. oktobar, usvojila i niz drugih akata neophodnih za njihovu provedbu.

No, najveću raspravu izazvao je Pravilnik o provođenju Općih izbora 2026. godine u BiH, dokument koji bi trebao biti temelj jačanja integriteta izbornog procesa, ali je umjesto toga otvorio ozbiljne rasprave i usvojen je, ali bez jedinstvenog stava.

U fokusu rasprave našle su se dvije ključne izmjene koje pravilnik uvodi, a koje su izazvale otvoreni otpor člana CIK-a Vlade Rogića, inače iz reda hrvatskog naroda i bliskog HDZ-u BiH.

Rogić bi prevarante samo 'zapisao'

Prva i najspornija izmjena odnosi se na situacije u kojima neko na dan izbora pokuša glasati koristeći tuđi identifikacioni dokument, ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Pravilnik predviđa jasnu i nultu toleranciju. U takvom slučaju odmah se poziva policija i prekida se glasanje na tom biračkom mjestu.

Rogić se tome usprotivio, što je skandalozno, jer član državne izborne komisije, u situaciji koja po svakoj logici predstavlja pokušaj izborne krađe (krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina), problematizira pozivanje policije.

Umjesto toga, Rogić tvrdi da je dovoljno da se policija obavijesti samo u slučaju narušavanja javnog reda, što, kako se u raspravi moglo čuti, nije isto.

On smatra i da bi dolazak policije mogao izazvati gužve na biračkim mjestima i smanjiti odziv birača, te izražava zabrinutost da bi takve situacije proizvele, kako je rekao, 'razna novinska izvješća'.

Drugim riječima, ispada da je za Rogića veći problem potencijalna reakcija javnosti i medija nego činjenica da je neko pokušao glasati u ime druge osobe. A to je upravo ono što se u izbornoj praksi tretira kao najteži oblik izborne prevare, prenosi Raport.

Njegov prijedlog je da predsjednik ili član biračkog odbora jednostavno 'zapiše' osobe koje pokušaju nelegalnu identifikaciju, dok bi se policija uključivala naknadno.

Druga velika tačka spora odnosi se na jačanje kontrole brojanja glasova i preuzimanje većih ovlasti Centralne izborne komisije u utvrđivanju izbornih rezultata.

Prema novom pravilniku, općinske izborne komisije bi rezultate izbora objavljivale samo za redovna biračka mjesta na kojima su podaci matematički tačni, dok bi se u slučajevima neslaganja aktivirali dodatni kontrolni mehanizmi i sve provjere vršile bi se u Glavnom centru za brojanje.

I tome se Rogić usprotivio.

On tvrdi da je zakon već jasno definisao ulogu općinskih izbornih komisija u objedinjavanju rezultata, te da se sada, kako kaže, podzakonskim aktom faktički mijenja Izborni zakon BiH.

Posebno mu smeta što se ukidaju raniji setovi obrazaca i timovi za ponovno otvaranje vreća i kontrolu rezultata na nivou općina i gradova. Prema njegovim riječima, raniji sistem je predviđao detaljnu proceduru, od provjere do otvaranja vreća i korekcija, dok se sada sve, kako tvrdi, centralizira u Glavnom centru za brojanje.

On to opisuje kao neprihvatljivu centralizaciju izbornog procesa, dok mu istovremeno ne smeta što kao član upravo Centralne izborne komisije ima izuzetno visoka primanja i brojne privilegije.

Njegov stav je podržao Ahmed Šantić, član CIK-a, koji smatra da nema potrebe za 'gomilanjem procesa' unutar same komisije i da se uvodi dodatno opterećenje sistema pravilnikom u odnosu na postojeća zakonska rješenja.

I Šantić je bio protiv usvajanja Pravilnika, ali nije se izjasnio smeta li i njemu pozivanje policije pri pokušaju krađe izbora i centralizacija kontrole izbornih rezultata.

S druge strane, Željko Bakalar,član CIK BiH branio je predložene izmjene, ističući da su sve intervencije rezultat potrebe za jačanjem kontrole i integriteta izbornog procesa, pogotovo ako se imaju u vidu brojne pritužbe na dosadašnje otvaranje vreća od timova u općinskoj izbornoj administraciji.

Problematično brojanje biračkih odbora u izbornoj noći

Podsjetio je i da je Krivičnim zakonom BiH jasno definisano krivično djelo prevare pri glasanju, za koje je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, te da je upravo zato nužno uključivanje policije kako bi se takve radnje uopće mogle evidentirati i procesuirati.

Vanja Bjelica-Prutina naglasila je da je obaveza članova biračkih odbora da slučajevima pokušaja glasanja s tuđim dokumentom pozovu policiju.

Ona smatra kako je brojanje glasova tokom izborne noći i dalje jedan od najosjetljivijih dijelova izbornog procesa, te da su dosadašnje prakse pokazale da je u radu biračkih odbora bilo i nepravilnosti, uključujući slučajeve oduzimanja i dodavanja glasova. Zbog toga smatra da bi bolje rješenje bilo da se ručno brojanje obavljalo tokom dana, uz prisustvo posmatrača, no kazala je da ohrabruje da će u slučaju neslaganja elektronskog i ručnog brojanja ponovno i elektronsko i ručno brojanje biti organizovano u Glavnom centru za brojanje, te je zato podržala pravilnik, ocjenjujući da iako nisu idealne da su predložene izmjene, u cjelini, bolje i kvalitetnije u odnosu na raniji period izbornog procesa.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić istakla je da je cilj bio da se, u nedostatku adekvatnih izmjena izbornog zakona, integritet procesa zaštiti kroz jaču kontrolu i nadzor.

Naglasila je da će uz ručno brojanje biti i paralelan proces skeniranje glasačkih listića.

Javnost će imati uvid u skenirane, preliminarne rezultate već nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, dok će se naknadno vršiti ručno brojanje.

CIK uvodi i pojednostavljene obrasce, pri čemu će se koristiti samo jedan zbirni obrazac koji će općinske izborne komisije unositi u aplikativni sistem. U slučaju razlika između skeniranih i ručno prebrojanih rezultata, Glavni centar za brojanje će odlučivati šta je tačan rezultat i provoditi dodatne provjere.

CIK BiH će sve kontrolisati

Hadžiabdić naglašava da će novi sistem omogućiti potpunu kontrolu procesa, smanjenje papirologije i veću transparentnost, uz istovremeni nadzor CIK-a nad svim fazama izbora.

- Ali, aplikativni sistem treba da uporedi ima li razlika između ručnog brojanja i skeniranja, i aplikativni sistem će sadržavati objedinjene rezultate i bit će dostupan glavnoj kontroli koju imamo mi, i mi ćemo sve ono što bude apsolutno složeno davati javnosti, a sve ono gdje imamo razlike ćemo morati utvrđivati u Glavnom centru za brojanje, šta je zapravo pravi rezultat.

Da li je tačan rezultat ručnog brojanja ili skeniranja, da li je došlo do manipulacija, jer znamo čemu su bili skloni članovi naše izborne administracije na terenu.

Ovo će za općinske izborne komisije (OIK) biti lakše, za CIK teže, a činjenica da ćemo imati jedan obrazac s rezultatima i da će aplikativni sistem sadržavati sve one podatke, to ćemo tražiti od dobavljača, koje smo ranije imali, niz obrazaca na koje je bilo jako puno pritužbi, koji su bili neuredni i u kojima smo otkrivali greške, iako znam da imamo malo vremena, ovog puta za razliku od svih prethodnih izbora mi ćemo apsolutno sve kontrolirati i kroz skeniranje i kroz ručno brojanje - kazala je Hadžiabdić.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)