Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt posljednjih je dana u fokusu javnosti nakon što je iznenada podnio ostavku na poziciju visokog predstavnika i to nakon pet godina mandata. 
Schmidt je ostavku podnio pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je podnio svoj izvještaj.

On je za Face TV govorio o razlozima odlaska, očekivanjima, državnoj imovini, Južnoj interkonekciji, svom nasljedniku...

- Nerado odlazim, zaljubio sam se u ovu zemlju, ušao sam u njene probleme. Bilo je diskusija unutar PIC-a i važno mi je da međunarodna zajednica ima zajednički nastup - kazao je Schmidt.

Na pitanje napušta li odlazi po nalogu Amerikanaca, Schmidt je odgovorio:

- Naravno da smo vodili razgovore o svemu mogućem i o pitanju koliko dugo ću ostati, koja je uloga OHR-a. Imao sam razgovore, ne samo sa Amerkanicima. To se mora vidjeti da situacija nije kako prije tri ili četiri godine i da imamo veliku dinamiku i ovdje u BiH, predstoji članstvo u EU. Rekao sam 'u redu', donijet ću svoju odluku za sebe. Ne mogu dati imena.

Ustvrdio je da ništa od njega nije traženo da potpiše ili odluči.

- Ništa nije bilo da bi neko rekao ovo smo trebali ovako. To nije slučaj. To se nije dogodilo. Kada imate funkciju kao što je imam ja, slušate mnoge, ali morate sami donositi odluke. Niko nije došao i rekao 'uradi to', a ja da sam rekao 'neću' pa da moram ići odavde. Sa svim odlukama, sigurno da sam i ja griješio, smatram da sam bio na pravom putu i uvijek sam imao podršku međunarodne zajednice - kazao je Schmidt.

Na pitanje da li mu je zaprijećeno američkom crnom listom ako se ne povuče, Schmidt je odgovorio:

- Nisam čuo za crnu listu za visokog predstavnika. Nije mi prijećeno. Razgovarali smo postoji li pozitivan razvoj, šta međunarodna zajednica može učiniti, šta sada dalje. Čudna je ovo zemlja kada je politika u pitanju. Nije me niko htio staviti na crnu listu, niko mi to nije rekao.

Negirao je i da odlazi jer nije potpisao odluku o državnoj imovini.

- Stvarno, nema ništa. Ne može mi nešto ni izletjeti, nije ništa tako bilo. U narednom periodu morat će se donijeti određene odluke. Ko pravi gasovod, on ga gradi na državnom zemljištu, mora se znati vladati takvom temom. Tu imate puno površina koje pripadaju državi, a koriste se, moramo imati neku regulativu. FBiH je donijela Zakon za južnu interkonekciju, u sporazumu s Hrvatskom potvrđeno je da se mora dati pravna sigurnost i da se mora odlučiti na nivou države. Zainteresiran sam i čekam kako će se dalje stvari odvijati - rekao je Schmidt.

Uputio je kritiku Evropljanima da ne donose strateške odluke za BiH.

- Važno je da se izgradi taj gasovod. Prema Srbiji se gradi sličan gasovod s istim ciljem, da se Gazprom isključi, samo se tamo finansira i dijelom iz EU. Ne mogu shvatiti zašto se jedan može finansirati novcem EU, a drugi ne - dodao je Schmidt.  

Rekao je i da ne može isključiti da će plin biti skuplji nego sada. Ponovo je kazao da domaći političari moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke. Na pitanje ko je vlasnik zemlje kojom prolazi trasa Južne interkonekcije, Schmidt je rekao da je odgovor jednostavan, 'od tih 40 kilometara, 30 posto je državna imovina'.

- Država je može koristiti samo ako ima zakonsku regulativu, a toga nema. FBiH je napravila neki zakon, možda su postojali razlozi da se ide u tom smjeru. Državi treba odluka Parlamenta i da ima mogućnost da učestvuje u cijeloj toj priči. To je pitanje koje je na stolu. Niko ne treba reći da se to želi spriječiti, to nije tačno. S Vladom FBiH sam mnogo razgovarao, ideje koje su razvili su u redu, ali se dalje mora razmišljati. Načelnici kažu da ne mogu ni cestu graditi jer ide kroz državnu imovinu. Državna imovina pripada državi i država mora naći način zakon, regulativu, na koji će način dati entitetima, gradovima, općinama mogućnost da koristi to zemljište, privatnicima također. Moram kritikovati, zato mi ne trebaju ni Amerikanci ni Francuzi, ovo se pitanje isključivo odnosi i upućuje donosiocima političkih odluka u BiH - naveo je Schmidt.

Istakao je da je potrebna regulativa, a da ni koncesija ne treba biti besplatna.

- Država mora dobiti kompenzaciju, to je moja ideja. Država ne može poklanjati svoje zemljište i imovinu. Ako se država totalno izostavi, onda ćemo dobijati sve slabiju državu koja nema novca i koja neće moći koristiti svoju imovinu. Zakon je tu u FBiH, nisam taj koji će reći da će donijeti sasvim drugačiju regulativu, smatram da se treba raditi na osnovu ove regulative. I Krišto je rekla još nam predstoji mnogo posla. Spreman sam i ja da učestvujem, ali ne protiv onih koji će graditi taj gasovod - pojasnio je Schmidt.

Na pitanje zašto prije odlaska ne donese odluku o državnoj imovini, odgovorio je:

- To je veliki strah kojeg pojedina gospoda u RS imaju. Istina, pričaju gluposti u vezi s tim. Jedan kaže ako Schmidt to uradi, onda ćemo se odvojiti. Da pitam, kako se dolazi do toga da se zbog jednog zakona dolazi to takvog. RS pripada građanima. Te rečenice pokazuju da se ne želi doći do fer rezultata. Nakon pet godina. Neki stalno objašnjavaju šta ne može. Želim znati šta se može. Ljudima se mora reći, 'dragi građani, vuku vas za nos'. Novac se baca kroz prozor, a vi gledate za njim - kazao je Schmidt.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik želi da se državna imovina proglasi entitetskom, prijeti secesijom. Sankcije Dodiku su odjednom ukinute. Na pitanje koliko je ugrožena sadašnjost BiH i rukovodi li neko raspadom zemlje, Schmidt je odgovorio.

- Opravdano je što je Tammy Bruce rekla u UN-u, 'to morate sami uraditi'. Ako ostane veliki brat Amerika ili mali brat Schmidt, uvijek će se raditi na tome da se odluke donose samostalno. Mnogima u Evropi je teško da razumiju detalje u BiH.

U junu ćemo saznati ko je novi visoki predstavnik. Spominju se imena dvojice Italijana. Predstavnica SAD u Vijeću sigurnosti kazala je da Amerika ima svog kandidata ako se ne izabere na vrijeme.
 

- Ne znam imena, niti koga će izglasati. Posao visokog predstavnika je jedan od najtežih poslova koje EU može dodijeliti. To ne znači da mora imati spremno rješenje. Nije funkcionisalo da razgovorom dođemo do rješenja. Dokazao sam da imam kičmu. Imam odgovornost i prema sebi. PIC ima jednu mogućnost, u okviru mandata visokog predstavnika se može urediti. Do sada je pisalo da visoki predstavnik na osnovu vlastitog razmišljanja može uraditi stvari koje smatra potrebnim. Ako se želi nešto drugo, međunarodna zajednica ima pravo da to uradi. Ne mogu dati preporuke svom nasljedniku. Ko dođe ima jako težak posao - kazao je Schmidt.

Kazao je i da pretpostavlja da će na sjednici 2. ili 3. juna biti pronađen njegov nasljednik.

Ustvrdio je i da u BiH ne vidi nikakav ekstremizam te da se uvjerio da su svi građani Evropljani.

- Nije ovdje sve kao u raju, ali ovo nije agresivno društvo. Kulture se ovdje razlikuju, ali to ne znači da se ne može mirno živjeti i zajedno. BiH treba evropsku integraciju, a Evropljani moraju jasnije razumjeti situaciju u BiH - zaključio je Schmidt.

Poručio je i da mu je želja bila da bude posljedni visoki predstavnik, ali da mu se to nije ispunilo zbog čega mu je žao. 

(DEPO PORTAL/dg)