Šefovi vodećih svjetskih kompanija za razvoj umjetne inteligencije stigli su na summit skupine G7 s jasnim i nimalo umirujućim zahtjevom za svjetske lidere: morate hitno pronaći način kako upravljati umjetnom inteligencijom. No, među njima vlada duboki raskol oko toga kako bi ta kontrola u praksi trebala izgledati, javlja Sky News, prenosi Index.

Ova je poruka obilježila završetak trodnevnih razgovora lidera G7 u francuskim Alpama, gdje su na radnom ručku o ovoj napetoj temi sudjelovali i čelnici triju najvećih AI kuća: izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman, šef Google DeepMinda Demis Hassabis te prvi čovjek Anthropica Dario Amodei. Njihov dolazak među svjetske moćnike, uključujući i Donalda Trumpa, dogodio se u izuzetno osjetljivom trenutku.

Naime, prije manje od tjedan dana Trumpova je administracija prisilila Anthropic da ukine pristup svom najnaprednijem AI modelu, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među zapadnim državama oko takozvanog "prekidača" koji Washington drži nad digitalnom tehnologijom.

Ipak, prema izvorima upoznatim s tijekom razgovora, niko na sastanku nije izravno spomenuo taj incident, već su se tri tehnološka šefa fokusirala na teme suradnje i regulacije, iznoseći svoje vizije budućnosti.

Hassabis, Altman i Amodei otvoreno su upozorili okupljene državnike da moraju djelovati brzo. Iako se njihove procjene oko tačnih rokova razlikuju, svi su se složili u jednom - vlade imaju vrlo malo vremena da preuzmu kontrolu nad situacijom.

Hassabis je govorio o razdoblju od tri do pet godina, dok je Amodei ustvrdio da nas tek godina ili dvije dijele od trenutka kada će AI modeli postati bolji od ljudi u apsolutno svemu. Altman je bio jednako izravan: "Očekujem da ćemo za godinu ili dvije izgraditi sustave zapanjujuće moći."
 

No, iako su sva trojica istaknula golemu korist koju ova tehnologija donosi, izrazili su i duboku zabrinutost zbog njezinih mračnih strana. Pritom uopće nisu razgovarali o gubitku radnih mjesta ili društvenoj nejednakosti - te teme jedva da su spomenute. Fokus je bio isključivo na pitanjima nacionalne sigurnosti: kibernetičkim napadima, bioterorizmu, nuklearnoj prijetnji i modernom ratovanju.

Ako se trenutačni trend nastavi, upozorio je Amodei, umjetna inteligencija postat će dominantan izvor ekonomske i vojne moći među državama. Za okupljene europske i svjetske vođe izvan SAD-a to nije nimalo ugodna pomisao, s obzirom na to da se sjedišta svih vodećih AI kompanija u konačnici nalaze s druge strane Atlantika (iako je DeepMind smješten u Londonu, u vlasništvu je Googlea).

Suočeni s takvom budućnošću, šefovi tehnoloških divova složili su se da je nužan međunarodni sustav upravljanja. Hassabis je naglasio kako je ovo pitanje previše važno da bi se prepustilo samo tehnolozima, poručivši: "Moramo ovo definirati zajedno." Altman je otišao i korak dalje, izravno se obrativši liderima G7: "Nemojte prepuštati svoje odgovornosti AI laboratorijima poput mojeg."

Međutim, čim se prešlo na detalje o tome ko bi trebao kontrolirati pristup, kako osigurati tehnologiju i koliku ovlast trebaju imati sami laboratoriji, među njima je izbio oštar sukob.

Razlike u razmišljanjima najbolje oslikava Amodeijev prijedlog. On je zatražio stvaranje koalicije demokratskih zemalja pod vodstvom SAD-a koja bi strogo kontrolirala pristup tehnologiji i "izolirala zajedničke suparnike", prvenstveno Kinu.

Altman je takav pristup glatko odbacio. Poručio je da se nakon postavljanja osnovnih sigurnosnih granica države moraju okrenuti prema ljudskoj slobodi: "Želimo da svi na Zemlji imaju korist od ove tehnologije i da sami za sebe shvate kako je koristiti."

Sljedeća linija razdvajanja pojavila se oko uloge samih AI laboratorija u tom procesu. Hassabis se založio za stvaranje novog tijela koje bi povećalo povjerenje javnosti, predloživši "tijelo za tehničke standarde koje bi podržali vodeći laboratoriji". To novo međunarodno tijelo, pod vodstvom SAD-a, prilagođavalo bi svoje standarde svaka tri mjeseca kako se budu pojavljivali novi rizici, a Hassabis je otkrio da već radi na tom projektu.

Altman je, nasuprot tome, upozorio da se AI laboratorijima ne smije dati prevelika kontrola.

"Postoji prijetnja koja je podmuklija od samih tehničkih rizika ove tehnologije", upozorio je šef OpenAI-ja. "To je opasnost da stvarni rizici koje AI donosi postanu izgovor za koncentraciju moći u rukama nekolicine pojedinaca."

Ključno pitanje oko kojeg se u Francuskoj lomila rasprava glasi: treba li se sustav upravljanja naprednim AI-jem graditi oko izolacije i zabrana ili oko širokog pristupa? I ko o tome treba odlučivati - tehnološki stručnjaci ili nacionalne vlade?

Britanski premijer Keir Starmer u svom se obraćanju nije želio izravno opredijeliti za neku od strana, već je fokus odlučio prebaciti na pristanak javnosti.

Šef britanske vlade složio se da je uvođenje standarda hitno s obzirom na brzinu kojom se AI razvija, dodavši: "Ako su lideri AI industrije zabrinuti zbog ovoga, onda su zabrinuti i političari."

No, umjesto iznošenja stava o najboljem okviru za međunarodno upravljanje, Starmer je apelirao na dublje razumijevanje potreba običnih ljudi. Istaknuo je kako je ključno istovremeno zaštititi djecu i slobodu govora, ali i omogućiti napredak umjetne inteligencije. "Ako ne uspijemo učiniti obje stvari istovremeno", zaključio je britanski premijer, "izgubit ćemo potporu javnosti."

(DEPO PORTAL/dg)