U Sarajevu je u 87. godini preminula Bisera Alikadić, jedna od značajnih bosanskohercegovačkih pjesnikinja i autorica romana, priča i književnosti za djecu.

Od književnice se na društvenim mrežama opraštaju kolege i prijatelji, prenosi Face.

Bisera Alikadić rođena je 8. februara 1939. godine u Podhumu kod Livna, a od 1947. živjela je u Sarajevu, gdje je završila školovanje. Dugi niz godina radila je kao knjižničarka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.

Svoje prve književne radove objavljivala je još kao djevojčica u listovima za djecu. Prvu samostalnu knjigu, zbirku poezije „Noć i ćilibar“, objavila je 1972. godine.

Tokom književnog rada objavila je više zbirki poezije, dva romana i dvije zbirke priča za djecu. Među njenim najpoznatijim djelima su „Noć i ćilibar“, „Kapi i mahovina“, „Drhtaj vučice“, „Raspeće“, „Dok jesam Ciganka“, „Ne predajem se“, „Grad hrabrosti“, „Knjiga vremena“ i „Ludi kamen“, kao i romani „Larva“ i „Krug“.

Posebno mjesto u njenom opusu zauzima zbirka pjesama „Grad hrabrosti“, nastala tokom prve godine rata u Bosni i Hercegovini.

Značajan dio stvaralaštva posvetila je i najmlađima. Objavila je zbirke „Pjesmice ljestvice“ i „Voz do neba“, kao i knjige priča „Kraljica iz dvorišta“ i „Tačkasti padobran“.

Njena djela prevođena su na engleski, njemački, francuski, makedonski, albanski, turski i italijanski jezik. Bila je zastupljena i u antologijama i izborima bosanskohercegovačke i bivše jugoslavenske književnosti.

Za svoj književni rad dobila je više priznanja, među kojima su Orden rada sa srebrenim vijencem 1983. godine, Zlatni broš za umjetnost časopisa „Žena 21“ 1999. godine i nagrada „Skender Kulenović“ 2003. godine.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine navela je Bisеru Alikadić među bosanskohercegovačkim kandidatima za Memorijalnu nagradu Astrid Lindgren 2008. i 2022. godine.

Odlaskom Bisere Alikadić bosanskohercegovačka književnost izgubila je autoricu čije su stvaralaštvo obilježili slobodna pjesnička forma, snažan individualni glas i teme žene, ljubavi, samoće i ljudske slobode.

(Face.ba/DEPO PORTAL/au)