Tokom političke karijere duge više od tri decenije, Benjamin Netanyahu toliko je puta bio politički otpisivan da ih je teško i pobrojati, samo da bi svaki put dokazao kako su političke osmrtnice bile napisane prerano. Rezultati ovosedmičnih izbora u Izraelu naizgled pružaju njegovim protivnicima priliku da okončaju njegovu vladavinu, ali u nemilosrdnom izraelskom političkom sistemu ništa nije zagarantovano, piše CNN.

Do srijede navečer prebrojana je većina glasova. Međutim, još nema jasnog pobjednika u utrci za najvažniju funkciju u Izraelu, što otvara prostor za sedmice, a možda i mjesece, tokom kojih će Netanyahuov politički opstanak biti neizvjestan.

Kako se prebrojavanje glasova bliži kraju, Netanyahuova stranka Likud ostaje najveća stranka u parlamentu sa 120 mjesta, poznatom kao Kneset, s procijenjenih 26 mandata. Međutim, njegov desničarski blok izgubio je većinu i očekuje se da će osvojiti samo 53 mandata, osam manje od 61 potrebnog za formiranje vlasti.

Netanyahu nije pobijedio. Ali nije ni izgubio, barem ne još. Sada mora spriječiti svoje protivnike da formiraju vlastitu vladu, a ako u tome uspije, mogao bi još jednom politički preživjeti.

Na papiru, opozicija raspolaže s približno 67 mandata, ali tu računicu komplikuju ideološka, nacionalna i lična rivalstva.

Netanyahuov glavni protivnik Gadi Eisenkot osvojio je 21 mandat, ali jevrejske opozicione stranke zajedno imaju samo 48 mandata, što je daleko od potrebne većine.

Da bi dostigle 61 mandat, potrebna im je podrška dviju arapskih stranaka, Raama i Zajedničke liste, za koje se predviđa da će zajedno osvojiti rekordnih 19 mandata.

Analitičari smatraju da je rekordna izlaznost Arapa, odnosno palestinskih građana Izraela, dijelom bila reakcija na četiri godine mandata krajnje desničarskog ministra nacionalne sigurnosti, tokom kojeg je kriminal u arapskoj zajednici naglo porastao.

Upravo tu izborna matematika postaje komplikovana.

Raam je islamistička stranka koja značajan dio podrške crpi iz izraelske beduinske zajednice. Njen lider Mansour Abbas postao je prvi arapski političar koji je ušao u izraelsku vladu nakon izbora 2021. godine.
 

Zajednička lista, za koju se očekuje da će biti veća od dvije arapske političke grupacije, okuplja nekoliko manjih stranaka: komunistički Hadash, sekularni Taal i nacionalistički Balad.

U srijedu je Yair Golan, lider ljevičarske stranke Demokrati, pozvao svoje partnere da arapske stranke računaju kao dio opozicionog bloka, odbacujući ono što je nazvao Netanyahuovom „rasističkom podjelom na jevrejske i arapske glasove“.

Međutim, dvojica Eisenkotovih desničarskih saveznika, Naftali Bennett i Avigdor Liberman, protivili su se bilo kakvoj vladi koja bi zavisila od podrške arapskih stranaka. Od zatvaranja biračkih mjesta nisu se javno oglašavali o tom pitanju.

Zajednička lista saopćila je u srijedu da je spremna na političku saradnju i da je voljna učiniti „sve što je u njenoj moći kako bi okončala Netanyahuovu vladavinu“.

Izvor blizak Netanyahuu izjavio je da je njegov glavni cilj nakon izbora diskreditirati i tako spriječiti jevrejsko-arapsku političku saradnju koja bi ga mogla udaljiti s vlasti.

„Veoma je zabrinut zbog mogućnosti formiranja manjinske vlade“, rekao je izvor.

Netanyahu čak planira vršiti pritisak na pojedine opozicione zastupnike kako ne bi sarađivali s arapskim strankama.

Nakon što je tokom cijele izborne kampanje nastupao protiv njih, Likud je u srijedu objavio saopćenje u kojem je arapske stranke optužio da su „ukrale izbore“ podmićivanjem, prijetnjama, nasiljem i falsificiranjem, ponavljajući tvrdnje o izbornoj prevari kakve je iznosio i njegov najbliži saveznik, američki predsjednik Donald Trump.

Centralna izborna komisija saopćila je u srijedu da razmatra pritužbu, ali je već na dan izbora odbacila hiljade prigovora različitih stranaka.

Netanyahu planira „neutralizirati tu mogućnost svim sredstvima“, rekao je izvor za CNN, „uključujući pokretanje napada na Iran ili angažiranje predsjednika Trumpa da intervenira u izraelskoj politici u njegovu korist“.

Opozicija strahuje da bi Netanyahu mogao iskoristiti sigurnosnu krizu kako bi odgodio ili spriječio formiranje nove vlade.

Prije izbora Netanyahu je vršio pritisak na Trumpa da pokrene zajednički napad na Iran, ali je Washington od toga odustao, dijelom zato što je načelnik Generalštaba izraelske vojske Eyal Zamir upozorio da bi takva operacija mogla poremetiti izbore.

Izraelski sigurnosni izvor rekao je za CNN da su operativni planovi spremni i da se čeka Trumpovo odobrenje, moguće nakon američkih međuizbora.

„Ne postoji način da se zna šta će Netanyahu uraditi“, rekao je za CNN izvor iz opozicije.

„Svjesni smo da bi mogao pokušati izazvati novu eskalaciju.“

Drugi izvor rekao je da će Netanyahu „učiniti sve što može kako ne bi napustio premijersku funkciju, uključujući izazivanje unutrašnjeg i vanjskog haosa“.

Eisenkot, bivši načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga, pozvao je u utorak navečer izraelske sigurnosne zvaničnike da imaju na umu kako je „Netanyahu premijer u tehničkom mandatu, bez mandata i bez povjerenja javnosti“.

Obraćajući se pristalicama ubrzo nakon objavljivanja izlaznih anketa, Eisenkot je poručio da su građani „izabrali promjene“.

U svojoj prvoj reakciji na ažurirane izborne rezultate nakon govora u utorak navečer, Eisenkot je rekao da ostaje posvećen „donošenju promjena Izraelu“.

Brojke se još mogu promijeniti.

Očekuje se da će Centralna izborna komisija do srijede navečer završiti prebrojavanje većine glasačkih listića.

Pažnja se sada usmjerava na glasove pristigle u takozvanim dvostrukim kovertama, koje koriste vojnici koji glasaju od kuće, zatvorenici, bolnički pacijenti i osoblje, diplomate u inostranstvu te birači s invaliditetom.

Komisija procjenjuje da postoji između 430.000 i 480.000 takvih koverti, što je dovoljno za više od deset mandata.

Ti glasovi broje se odvojeno, kroz poseban postupak provjere, a konačni rezultati očekuju se u četvrtak.

Nakon toga počinje prava politička borba.

Sljedeći korak vodi preko predsjednika Isaaca Herzoga, čija je uloga nakon izbora ključna.

Njegov zadatak je konsultirati se sa svim strankama koje su osvojile mandate o tome kojeg kandidata preporučuju za premijera, a zatim izabrati onoga za kojeg smatra da ima najveće šanse osigurati većinu od 61 zastupnika.

To ne mora nužno biti lider najveće stranke, nego političar koji ima najizgledniji put do formiranja koalicije.

Očekuje se da će Eisenkot dobiti više preporuka od Netanyahua, jer bi ga arapske stranke trebale podržati.

Tada počinje odbrojavanje.

Izabrani kandidat ima 28 dana, uz mogućnost produženja za još 14 dana, da s drugim strankama pregovara o ministarskim pozicijama, budžetu i politikama kako bi formirao vladu.

Ako ne uspije, mandat prelazi na drugog kandidata, koji dobija još četiri sedmice.

Ako ni on ne uspije, Kneset dobija kratak rok da predloži alternativnog kandidata.

Ukoliko i taj pokušaj propadne, automatski se raspisuju novi izbori.

Netanyahu, kao premijer u tehničkom mandatu, ima prednost koja proizlazi iz samog sistema.

Ako Eisenkot prvi dobije mandat i ne uspije formirati vladu, Netanyahu treba samo sačekati da mu istekne vrijeme.

A ako Izrael bude morao na nove izbore, Netanyahu će još mjesecima ostati na čelu vlade u tehničkom mandatu.

Eisenkot ipak nije potpuno ostao bez opcija.

Čak i bez formiranja vlade, opozicija bi mogla iskoristiti svoju parlamentarnu većinu kako bi smijenila predsjednika Kneseta i druge ključne zvaničnike.

To bi moglo ograničiti Netanyahuovu sposobnost upravljanja državom, pa čak i omogućiti opoziciji da pokrene usvajanje zakona.

Međutim, Eisenkot, penzionisani general-potpukovnik, ne nalazi se na terenu na kojem se najbolje snalazi.

Netanyahuova koalicija ostaje izuzetno lojalna i on praktično ne mora strahovati od prebjega iz vlastitih redova.

Isto se ne može reći za Eisenkota.

Njegova raznolika koalicija mnogo je manje ideološki usklađena, a čak i najmanji pogrešan korak mogao bi razbiti opozicioni blok i ponovo odvesti zemlju na izbore.

Za sada je pažnja usmjerena na Herzoga, čija je uloga još važnija zbog trenutne političke blokade.

Budući da nijedan blok nema jasnu većinu, mogao bi pokušati potaknuti Netanyahua i Eisenkota da formiraju vladu nacionalnog jedinstva.

„Moramo učiniti sve da izbjegnemo još jedne izbore“, rekao je Herzog u srijedu.

Pozvao je stranačke lidere da na konsultacije dođu „otvorenog uma“.

(DEPO PORTAL/dg)