depo analiza

Nova Srbija, stara politika prema Bosni: Šta sve otkriva program Studentske liste?

Front16.11.26, 10:02h

Nova Srbija, stara politika prema Bosni: Šta sve otkriva program Studentske liste?
Objavljeni program Studentske liste pod nazivom „Spoljni poslovi i nacionalni interesi“ pokazuje da promjena političkog sistema ne mora automatski značiti i promjenu nacionalne politike. Posebno kada je riječ o Bosni i Hercegovini

 

 

Studentski pokret u Srbiji donio je nadu u demokratske promjene i kraj autoritarnog modela vlasti Aleksandra Vučića. Međutim, njegov vanjskopolitički program otvara neugodno pitanje za Bosnu i Hercegovinu: može li se u Srbiji promijeniti politička generacija, a da njena politika prema BiH ostane gotovo ista?

 

Studentski pokret postao je simbol borbe protiv korupcije, političke kontrole institucija i autoritarnog načina vladanja u Srbiji. Njegova demokratska energija važna je ne samo za Srbiju nego i za cijeli region.

 

Međutim, objavljeni program Studentske liste pod nazivom „Spoljni poslovi i nacionalni interesi“ pokazuje da promjena političkog sistema ne mora automatski značiti i promjenu nacionalne politike.

 

Posebno kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

 

Republika Srpska u centru politike prema BiH


U dijelu programa posvećenom Srbima u regionu, Studentska lista najavljuje zaštitu ustavnog položaja, nadležnosti, prava veta i imovine Republike Srpske. Istovremeno traži preispitivanje bonskih ovlasti visokog predstavnika i insistira na saglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a prilikom njegovog izbora.

 

Najavljuje se i jačanje specijalnih i paralelnih odnosa Srbije i Republike Srpske, uključujući ekonomiju, infrastrukturu, energetiku, obrazovanje i javnu sigurnost.

 

Takvi odnosi sami po sebi nisu sporni jer ih dopušta Dejtonski sporazum, pod uslovom da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

 

Međutim, problem nastaje kada se zaštita entitetskih nadležnosti pretvara u osporavanje nadležnosti države BiH i odluka njenih institucija.

 

Posebno je osjetljivo pitanje državne imovine, o kojem je Ustavni sud BiH već donosio obavezujuće odluke.

 

Studentski program ne daje jasan odgovor na pitanje gdje završava legitimna podrška Republici Srpskoj, a počinje političko miješanje Srbije u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.

 

Vučić bez Vučića?


Upravo ovdje pojavljuje se zanimljiv politički kontinuitet.

 

Aleksandar Vučić godinama je formalno podržavao teritorijalni integritet BiH, dok je istovremeno razvijao snažne političke i institucionalne veze s Republikom Srpskom i njenim rukovodstvom.

 

Studentski program, barem u ovom dijelu, ne pokazuje suštinski raskid s takvom politikom.

 

Razlika je u tome što Studentska lista najavljuje profesionalniju diplomatiju, snažnije institucije i prekid prakse u kojoj vanjska politika zavisi od jednog političkog lidera.

 

To bi bila važna demokratska promjena.

 

Ali otvara i novo pitanje: može li institucionalno uređenija Srbija zapravo dosljednije provoditi iste nacionalne ciljeve?

 

Drugim riječima, Vučićev način vladanja i srbijanska nacionalna politika nisu isto. Jedno se može promijeniti, a drugo ostati gotovo netaknuto.

 

A gdje je Bosna i Hercegovina?


U programu je posebno zanimljivo ono što nije jasno definisano.

 

Dok se detaljno govori o Republici Srpskoj, izostaje razrađena vizija odnosa Srbije s državnim institucijama Bosne i Hercegovine.

 

Nema jasnog odgovora o poštovanju odluka Ustavnog suda BiH, odnosu prema mogućim separatističkim potezima u RS-u, niti ozbiljnijeg otvaranja pitanja ratnog naslijeđa, uključujući genocid u Srebrenici.

 

To ne znači da Studentska lista automatski zastupa negativne stavove o svim ovim pitanjima, ali pokazuje da njen program još ne nudi uvjerljivu viziju novih odnosa Beograda i Sarajeva.

 

Sličan kontinuitet vidljiv je i u drugim vanjskopolitičkim opredjeljenjima: pitanju Kosova, odnosima s Rusijom i odbijanju sankcija Moskvi.

 

Sve to govori da studentska politička generacija, uprkos demokratskom karakteru svog pokreta, u velikoj mjeri zadržava tradicionalne nacionalne prioritete Srbije.

 

Demokratska Srbija nije automatski i drugačija Srbija


Bilo bi pogrešno zbog ovih stavova potcijeniti značaj studentskog pokreta.

 

Borba protiv korupcije, autoritarizma i zloupotrebe institucija predstavlja važan demokratski iskorak. Stabilna i demokratska Srbija dugoročno bi bila bolji susjed Bosni i Hercegovini.

 

Ali demokratizacija jednog društva ne znači nužno i promjenu njegove vanjske politike.

 

Za Bosnu i Hercegovinu zato nije ključno pitanje hoće li Srbija nastaviti podržavati Republiku Srpsku. To je legitimno u okvirima Dejtonskog sporazuma.

 

Ključno je hoće li Beograd tu podršku provoditi uz puno poštovanje suvereniteta, ustavnog poretka i državnih institucija BiH.

 

Bosni i Hercegovini potrebna je demokratska Srbija. Ali potrebna joj je i Srbija koja će Bosnu i Hercegovinu prihvatiti kao ravnopravnu i suverenu državu, a ne prvenstveno kroz odnos prema jednom njenom entitetu.

 

Zato je možda najvažnije pitanje koje otvara studentski program sljedeće:

 

Dolazi li iz Srbije nova regionalna politika ili samo nova politička generacija koja će stare nacionalne ciljeve zastupati drugačijim jezikom?

 

(DEPO PORTAL/af)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook