Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez oglasio se povodom posljednjeg zasjedanja Narodne skupštine Srbije, a posebnu pažnju posvetio je nastupu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, za kojeg kaže da je uživao gledajući njegovu reakciju tokom skupštinske rasprave.
Helez je u objavi na društvenim mrežama kritikovao Vučića, podsjećajući na njegovu dugogodišnju politiku prema Bosni i Hercegovini, ali i poručio da bi se nakon političkih promjena u Srbiji trebao više posvetiti pitanjima u vlastitoj državi.
"Moram priznati da sam uživao gledajući posljednje zasjedanje Narodne skupštine Srbije. Posebno u prizoru plačke Aleksandra Vučića, čovjeka koji je godinama krojio tuđe sudbine, a sada u Skupštini Srbije, u prijenosu uživo na nacionalnoj televiziji, cmizdri kao dijete kojem su uzeli čokoladu", napisao je Helez.
Helez je naveo da je Vučić godinama ponižavao Bosnu i Hercegovinu, od perioda devedesetih godina do, kako je istakao, višegodišnje politike osporavanja državnosti BiH, prijetnji, podjela i pokušaja prekrajanja zemlje.
U svojoj objavi osvrnuo se i na Vučićevu ratnu prošlost, iznoseći tvrdnju da je početkom devedesetih, kao dobrovoljac u okolini Sarajeva, bio dio snajperskih napada na civile.
"Ako je posljednjih šesnaest godina toliko energije potrošio smišljajući kako urediti Bosnu i Hercegovinu po svojoj mjeri, možda je sada, s poslaničke pozicije u Skupštini Srbije, pravo vrijeme da se konačno posveti Srbiji", poručio je Helez.
Dodao je da je Vučić nekada mislio da može odlučivati o sudbini BiH, dok će se sada, kako je naveo, morati suočiti s političkom sudbinom koju mu kroje vlastiti građani.
Helez je upozorio da eventualni odlazak Vučića s vlasti ne znači da se Bosna i Hercegovina može opustiti kada je riječ o politikama koje dovode u pitanje njen suverenitet i teritorijalni integritet.
Kao primjer naveo je izjavu Koste Čavoškog, člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), koji je, prema Helezovim riječima, poručio da bi RS trebala proglasiti nezavisnost i krenuti prema ujedinjenju sa Srbijom, dok bi dijelovi BiH u kojima žive Hrvati trebali biti pripojeni Hrvatskoj.
"Od Srpske akademije nauka i umetnosti mi u BiH nismo ništa drugo ni očekivali. Odavno to nije ni akademija niti ima veze s naukom ili umjetnošću. Preživjeli smo mi desetine njihovih planova i memoranduma. Oni su nama postali bolest s kojom smo naučili živjeti", napisao je Helez.
Istovremeno, izrazio je nadu da će predstavnici studentske liste u Srbiji zauzeti drugačiji kurs u odnosima s Bosnom i Hercegovinom od politike kojoj se, kako je naveo, svjedočilo tokom posljednje tri decenije.
Naglasio je da BiH ostaje zainteresovana za normalizaciju odnosa i izgradnju boljih veza sa Srbijom, ali da takvi odnosi mogu počivati isključivo na međusobnom uvažavanju, ravnopravnosti i punom priznavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta obje države.
(DEPO PORTAL/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook