Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da su dosadašnja zakonska rješenja pokazala sve manjkavosti, pa ne čudi što su dugovanja za poreze i doprinose premašila 300 miliona KM. Ona napominje da će novi zakon spriječiti da radnik tek kada treba da ode u penziju sazna da mu nedostaju tri godine staža osiguranja, pa ne može ni da radi ni da bude penzioner.
 
- Osim toga, treba onemogućiti formiranje „ćerki“ firmi tako da osnovnom preduzeću ostaju nagomilani gubici i dugovi prema radnicima. Ne možemo se pomiriti ni s tim da zastarjevaju potraživanja po osnovu doprinosa, a odlaganje i reprogrami poreskih obaveza da ugrožavaju pravo radnika na penzionisanje i liječenje - smatra Mišićeva.

U javnoj raspravi, najavljuje, tražiće i da se u zakon ugrade odredbe da poslodavac koji radniku nije uplatio doprinose ne može da odjavi tog radnika.
I dok sindikati nižu primjedbe i ozbiljno se pripremaju da u zakon ugrade svoje sugestije, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Ranko Milić, nakon nedavne sjednice Ekonomskog svijeta, na kojoj se raspravljalo o novom zakonu o poreskom postupku, kratko je rekao da na predložena rješenja poslodavci - nemaju primjedbe.

Međutim, većina poslodavaca za novi zakon još i ne zna, iako se većina odredbi odnosi upravo na njih. Naime, po prvi put uvedena je opomena za plaćanje poreskih obaveza, što predlagač zakona navodi kao preventivnu mjeru naplate poreskih obaveza.

- Rješenjem za plaćanje obaveza ostavlja se rok od 30 dana za dobrovoljno plaćanje, u suprotnom počinje postupak prinudne naplate. Ovaj rok je u postojećem zakonu deset dana što u određenim situacijama predstavlja problem poreskim obveznicima - navodi se u obrazloženju zakona.

Kamatne stope za neplaćene poreske obaveze se smanjuju sa 0,06 odsto dnevno na 0,04. Ukinuta je i posebna kaznena taksa u postupku prinudne naplate od deset odsto, bez obzira na to kada se plati. Rok zastare za naplatu poreskih obaveza skraćen je sa deset na pet godina.

U naplati doprinosi će ubuduće imati prioritet, a poslodavci će moći prvo da izmire iznos poreza po roku dospeća, pa tek onda kamatu. U postupku prinudne naplate prvo će se plaćati troškovi postupka, iznos doprinosa i glavnog duga, pa kamata.

- Ovakvo regulisanje plaćanja i rasporeda je u interesu poreskih obveznika jer će iznos kamate biti manji nego kad bi se prvo plaćala kasnija obaveza ili kad bi obveznici samostalno odlučivali o periodu plaćanja obaveze - uvjerava predlagač zakona.

Blic.rs, BLIN MAGAZIN/tg