Izvor: Radio Slobodna Evropa
Piše: Una Čilić

Već mjesec dana Bosiljka, koja ima 84 godine, koristi ChatGPT.

"Oduševljena sam da dobijam tako brze odgovore, opširne, detaljne i jasne. Čak sam i prijateljicama preporučila da ga koriste", riječi su Bosiljke.

Pitanja su obično vezana za zdravlje i preporuke u skladu sa njenim godinama.

"Onda sam ga pitala o knjizi za koju sam imala preporuku, da li je preporučuje, da vidim vrijedi li potrošiti vrijeme na nju. Nakon njegovog veoma pozitivnog odgovora, ja sam je kupila", dodaje ona.

U vrlo kratkom periodu korištenje aplikacija zasnovanim na umjetnoj inteligenciji je postalo naša svakodnevnica. Bosiljka nije jedina.

I drugi sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) kažu da aplikaciju koriste svakodnevno, poput gimnazijalke Ane iz Podgorice.

"Koristim ga često, ali mu ne vjerujem do kraja. Znam da griješi i da uzima podatke sa svih strana interneta, pa nije skroz pouzdan", ističe Ana.

Sličnog je stava i Bosiljka koja kaže da ipak možda neki odgovori nisu tačni.

Za Nikolu koji radi u Beogradu radi u IT polju umjetna inteligencija je jedan od najznačajnijih alata današnjice.

"Međutim kao i svaka tehnologija, može se koristiti i u dobre i u izuzetno loše svrhe. Verujem da je ključno kako mi biramo da koristimo AI", kaže Nikola.

Podaci Pew Research centra pokazuju da se recimo u Americi, broj ljudi koji koriste ChatGPT uduplao.

I njegov osnivač Sam Altman kaže da nikada ranije nije vidio ovoliki rast. U maju mjesecu aplikacija je imala 500 miliona aktivnih sedmičnih korisnika. "I ubrzano raste", rekao je Altman tokom TED razgovora.

No, ubrzan rast aplikacija generativne umjetne inteligencije znači i porast u potrošnji resursa koji su potrebni za njihovo funkcionisanje. Prvenstveno centara za baze podataka, ali i vode i struje.

Istraživanje Washington Posta i Univerziteta u Kaliforniji pokazalo je da bi ChatGPT napisao email od 100 riječi potrebna mu je boca vode od pola litra, dok mu je potrebno struje koja bi bila jednaka 14 LED sijalica koje gore sat vremena.

Altman je takođe nedavno rekao da naša ljubaznost "hvala" i "molim te" košta Open AI, matičnu kuću aplikacije, milione dolara.

Umjetna inteligencija nosi izazove i prilike smatra Stephanie Hankey koja u berlinskoj organizaciji Tactical Tech radi na programima klime i umjetne inteligencije. Ali, nije sve na korisnicima.

Kompanije bi trebale preuzeti više odgovornosti kada su u pitanju klimatski izazovi, vlade bi trebale uvesti regulacije, no i korisnici moraju da shvate kako njihovi upiti pojačavaju potrebu za energijom.

"Svaki put kada koristimo ChatGPT ili bilo koji drugi sličan model, dođemo u situaciju u kojoj postavljamo puno veći zahtjev na potrošnju struje nego što bismo to učinili korištenjem pretraživača", pojašnjava Hankey. Dodaje i da postoje kalkulacije koje pokazuju da upit umjetnoj inteligenciji potroši pet puta više od običnog Google pretraživača.

"To ne zvuči mnogo, ali naravno kada ga milion ljudi koristi nekoliko puta na dan to dovede do tačke da postane veliki problem."

Konkretnije, ono što pravi problem za okoliš, su centri za baze podataka.

"Oni su gladni za energijom i žedni za vodom", pojašnjava Hankey. "Potrebne su velike količine čiste, hladne vode kako bi centri za baze podataka bili ohlađeni."

U takvom okruženju raste i potreba za energijom, što dovodi kompanije do toga da kupuju više obnovljive energije, ali isto tako traže alternative u nuklearnoj energiji.

Nedavni izvještaj Međunarodne agencije za energiju pokazao je da su centri za baze podataka u Americi na korak da budu odgovorni za skoro polovinu rasta potražnje za električnom energijom.

Nastavak teksta čitajte ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)