Reis Husein ef. Kavazović uputio je pismo šefovima Klubova naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, upozoravajući da predloženi evropski Zakon o Sudu BiH ugrožava prava muslimana. Pismo je upućeno Šefiku Džaferoviću, kao šefu Kluba Bošnjaka, Nikoli Špiriću, šefu Kluba Srba, te Marini Pendeš, šefici Kluba Hrvata.

- Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ovim putem izražava zabrinutost zbog diskriminacijske odredbe člana 14, ranije dostupnog, Nacrta Zakona o sudu BiH koji bi se uskoro trebao naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH).

Uprkos činjenici da se radi o tzv. reformskom zakonu, čije usvajanje se pravda evropskim putem BiH, jačanjem vladavine prava i nezavisnosti Suda BiH, nije moguće prihvatiti njegov nacrt ili prijedlog, u kojoj god formi se pojavi pred zastupnicima, bez odgovarajućeg pretresa njegovog kvaliteta i usaglašenosti sa Ustavom BiH. U vezi sa tim, član 14. koji nosi naslov 'oznake pripadnosti', propisuje kako 'suci za vrijeme vršenja službene i sudačke dužnosti ne smiju isticati bilo kakve oznake ni sadržaje vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti niti smiju poduzimati bilo kakve radnje koje uključuju molitvu ili vjerske geste ili izraze' (stav 1).

Takva zabrana je stavom 2 prožeta na sve zaposlenike suda. Dalje se navodi da će 'predsjednik Suda i predsjednik Apelacijskog odjeljenja Suda (...) posebnim pravilnikom propisati pravila ponašanja i odijevanja kako za zaposlene tako i za stranke' (stav 3).

U vezi sa tim, ističemo da je ova predložena norma neustavna iz sljedećeg razloga: 1) krši ustavom zagarantovnu slobodu vjeroispovijesti i 2) predstavlja indirektnu diskriminaciju žena muslimanki.

U pogledu kršenja slobode vjeroispovijesti, napominjemo da je ustavotvorac PS BiH vezao za poštivanje najvišeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava. U vezi sa tim, skrećemo Vam pažnju na uporednu praksu, koja treba biti od pomoći PS BiH kako bi usaglasila predloženu normu sa Ustavom BiH i to na način da će omogućiti sudijama da nose 'oznake pripadnosti' (maramu, križ i slično), dok se istovremeno ostvaruje cilj predložene zabrane - uniformisani izgled suda, koji ni na koji način ne dovodi u pitanje njegovu nepristrasnost.

U vezi sa tim, propisivanje obaveznog nošenja sudijske odjeće i sudijskih toga, omogućilo bi ostvarenje cilja date norme, a istovremeno bi se štitilo sudijskog pravo na slobodu vjeroispovijesti, kako to nalaže Ustav BiH. Pored toga, proširenjem ove zabrane na sve zaposlenike suda, kako se to čini u stavu 2, neopravdano se ograničava sloboda vjeroispovijesti svih drugih lica zaposlenih u sudu, čije nošenje 'oznake pripadnosti' ni na koji način ne utječe na cilj norme. Podsjećamo da naš stav dijeli i Venecijanska komisija, koja je u mišljenju broj CDL-AD(2023)003, usvojenog na sjednici održanoj 10-1.03.2023. godine, navela da član 14 nacrta zakona 'može potencijalno ograničavati slobodu religije ili uvjerenja koju garantira Evropska konvencija o ljudskim pravima' - navodi se u pismu koje je potpisao reis Kavazović.

On dalje pojašnjava da ovaj stav ne samo da onemogućava najviši standard međunarodno priznatih ljudskih prava, već čak ide ispod standarda Evropske konvencije.

- Konačno, pitanje tumačenja i sankcioniranja prepušteno je stoga diskrecionoj ocjeni predsjednika/ce suda i apelacionog odjeljenja, što otvara prostor za neujednačenu praksu, proizvoljnost i selektivnu primjenu zakona, što nije u skladu sa principom pravne sigurnosti, sastavne odrednice vladavine prave (član I/2 Ustava BiH).

U konačnici, sporna norma bi u stvarnosti rezultirala sa indirektnom diskriminacijom žena muslimanki, koje nose maramu, kao tzv. 'oznaku pripadnosti'. U prilog tome svjedoči stajalište Institucije Ombudsmena za ljudska prava (iz 2012. godine) i Agencije za ravnopravnost spolova BiH (iz 2016. godine) u predmetima koji se tiču nošenja marame u institucijama javne vlasti.

S obzirom da se u javnom životu BiH kontinuirano nudi argumenti prakse Evropskog suda za ljudska prava, na ovom mjestu ukazujemo kako ovaj sud državama članicama Vijeća Evrope ostavlja 'široko polje slobodne procjene' (margin of appreciation) kada uređuje pitanje tzv. 'oznake pripadnosti' sudija i nosilaca pravosudnih funkcija. Imajući u vidu tu diskreciju kao i naredbu iz Ustava BiH da se mora osigurati najviši standard međunarodno priznatih ljudskih prava, država BiH propisujući obavezno nošenje unificirane sudijske odjeće koja pokriva tijelo i glavu, ostvarila bi tu naredbu, istovremeno osiguravajući cilj ujednačen izgled sudija radi zaštite njihove nepristrasnosti - i njihovu slobodu vjeroispovijesti. Time bi se i kretala u granicama koje joj ostavlja Evropski sud za ljudska prava - ističe se.

Na kraju, u pismu se naglašava protivljenje "apsolutnom ograničavanju prava na slobodu vjere ili uvjerenja".

- Zbog toga Vas pozivamo da djelujete amandmanski protiv spomenute norme (koja u nacrtu ili prijedlogu zakona koji se pojavi pred Vama može biti sadržana u drugom članu ili drugačije formulirana), poštujući standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima i Evropskog suda za ljudska prava, da svako ograničavanje prava na slobodu vjere ili uvjerenja mora slijediti jedan od legitimnih ciljeva iz stava (2) člana 9. Evropske konvencije: interes javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih, kada je to neophodno u demokratskom društvu. Na taj način osigurat ćete povinovanje ustavnoj naredbi o osiguranju najvišeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava, uključujući slobodu vjeroispovijesti i zabranu diskriminacije, a istovremeno doprinijeti putu naših evropskih integracija - zaključuje se u pismu.

(DEPO PORTAL/au)