Lisnato tijesto možda djeluje kao bezazleni jutarnji izbor, ali kombinacija rafinisanog brašna i industrijskih masti može predstavljati veliko opterećenje za organizam.

Iako mnogi misle da je „lakše“ od bijelog hljeba, nutricionisti upozoravaju da ovakva peciva snažno utiču na nivo šećera u krvi i rad pankreasa.

Bijeli hljeb je godinama kritikovan zbog visokog glikemijskog indeksa, ali lisnato pecivo često sadrži još problematičniju kombinaciju – bijelo brašno, margarin ili hidrogenizovane masti i aditive koji produžavaju svježinu. Ova mješavina izaziva brz skok glukoze, nakon čega slijedi nagli pad energije.

Česta konzumacija proizvoda od rafinisanog brašna može doprinijeti insulinskoj rezistenciji. Bilo prazno ili punjeno sirom, mesom ili slatkim nadjevom, lisnato tijesto spaja brze ugljene hidrate i zasićene masti, što prisiljava pankreas da luči velike količine insulina u kratkom vremenu.

Ako se ovakav doručak ponavlja svakodnevno, organizam ulazi u začarani krug – nagli porast šećera, pad energije i ponovna potreba za hranom. Dugoročno, to može povećati tjelesnu masu, poremetiti metabolizam i opteretiti unutrašnje organe.

Zašto pankreas trpi najveći teret?

Pankreas reguliše šećer u krvi putem insulina. Obroci bogati prostim ugljenim hidratima i lošim mastima uzrokuju nagli skok glukoze, a tijelo reaguje pojačanim lučenjem insulina, piše Najžena. Česta konzumacija ovakvih obroka može smanjiti osjetljivost na insulin i izazvati metaboličke poremećaje.

Umjesto lisnatog peciva, preporučuju se obroci koji postepeno podižu šećer i daju stabilnu energiju: hljeb od integralnog ili proklijalog zrna, domaći hljeb sa sjemenkama, ovsena kaša ili kombinacija jaja i povrća.

Lisnato tijesto ne mora biti potpuno izbačeno, ali ne bi trebalo biti svakodnevna navika. Povremena konzumacija, na primjer jednom u desetak dana, znatno je zdravija od redovnog jutarnjeg obroka.

(Oslobođenje, DEPO PORTAL/dg)