Na današnji dan navršavaju se 23 godine od smrti jednog od najharizmatičnijih i najsposobnijih vojskovođa koje je Bosna i Hercegovina imala – generala Mehmeda Alagića.

Njegov odlazak 7. marta 2003. godine bio je tihi kraj burnog i herojskog života čovjeka kojeg su borci voljeli, a narod Krajine i srednje Bosne smatrao svojim zaštitnikom.

Kada se govori o generalu Mehmedu Alagiću, ne govori se samo o vojnoj strategiji, već o nevjerovatnoj volji i snazi čovjeka koji je iz ničega podizao vojsku. Rođen u Fajtovcima kod Sanskog Mosta, Alagić je vojnu karijeru gradio u bivšoj JNA, ali je srce i znanje stavio na raspolaganje domovini onog trenutka kada joj je bilo najteže, piše N1.

Strateg pobjeda i legendarni Treći korpus

General Alagić će ostati upamćen kao komandant koji je transformisao Treći korpus Armije Republike BiH, a kasnije vodio Sedmi korpus. Njegova vizija nije bila samo odbrana, već oslobađanje. Pod njegovom komandom izvedene su neke od najbriljantnijih operacija tokom rata:

Vlašićka operacija: Jedan od najvećih trijumfa Armije RBiH. Alagić je predvodio borce koji su u nemogućim zimskim uslovima, na snijegu i ledu, oslobodili planinski vrh Paljenik. To je bio dokaz da za njega i njegove borce ne postoje nepremostive prepreke.

Oslobađanje Kupresa: General Alagić je bio ključni strateg u operacijama koje su vratile Kuprešku visoravan.

Povratak u rodni Sanski Most: Jedan od najemotivnijih trenutaka njegove karijere bio je ulazak u oslobođeni Sanski Most 1995. godine. General se vratio kući kao pobjednik, ispunivši obećanje dato svom narodu.

"General pobjednik" u miru i nepravda koja ga je slomila

Nakon rata, Alagić je postao prvi poslijeratni načelnik općine Sanski Most. Grad je pod njegovim vodstvom postao veliko gradilište, utočište za raseljene i simbol obnove. Međutim, mir mu nije donio spokoj.

Njegove posljednje godine obilježili su politički pritisci, optužnice i hapšenje. General je bio duboko pogođen načinom na koji je tretiran, ističući da se "ne boji suda, već nepravde". Mnogi njegovi saborci i danas tvrde da general nije umro od bolesti, već od "tuge i slomljenog srca".

Odlazak u vječnost

Kada je pušten iz Haga da se brani sa slobode on je tadašnjoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte poručio da ga tu više nikada neće vidjeti.

Međutim, ni dvije godine nisu prošle, a general Alagić je umro od zatajenja srca.

Na bolji svijet je preselio u večernjim satima 7. marta 2003. godine u Sanskom Mostu.

Ukopan je u mezarju džamije u svojim rodnim Fajtovcima, onako kako je i želio – blizu svog naroda i svoje zemlje, a njegovom posljednjem ispraćaju prisustvovalo je oko 20.000 ljudi.

"General Alagić nije umro od srca, nego od nepravde", kazao je prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

U čast generala Alagića na Vlašiću je 2024. godine otkriven 17 metara visok spomenik u obliku ljiljana.

Danas, 23 godine kasnije, sjećanje na generala Alagića živi također i kroz nazive ulica, kroz priče preživjelih boraca sa Vlašića i kroz ponos Krajine.

Ostao je upamćen kao čovjek koji je vjerovao da je sloboda vrhunski ideal i koji je za taj ideal dao sve što je imao.

(N1/DEPO PORTAL/ad)