Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku stići će jednoga dana i u Hercegovinu i centralnu Bosnu. Za taj strateški projekt zainteresirani su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Hrvati iz BiH, piše HRT. A isto tako i vlast i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.

Pojam Južna interkonekcija označava izgradnju plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika.

- Proteklih sedmica u Sarajevu i Mostaru bilo je o plinovodu nekoliko razgovora s ulagačima iz Amerike. Hrvatska strana u Bosni i Hercegovini nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi gradio američki investitor - kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović.


No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje javno-privatnog partnerstva, što znači da bi Hrvate iz BiH u nekom slučaju mogli izbaciti iz projekta, navodi se u tekstu hrvatskog javnog servisa.

- Ja sam uvjeren da će to biti snažan kocesionar koji je zainteresiran osim južne plinske interkonekcije za izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale u Bosni i Hercegovini po 400 MW - tvrdi Čović.

Bosna i Hercegovina trebala bi hitno usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi BiH i Hrvatska mogle sklopiti međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda.


- Dogovor je da to uradimo u narednih sedam do deset dana i da idemo s Vladom Republike Hrvatske razgovarati. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto već razgovara s predsjednikom hrvatske vlade Andrejom Plenkovićem na tu temu. Cilj je naravno krajem aprila da se sporazum potpiše u Dubrovniku - objasnio je Čović.
Plinovod bi donio i izgradnju plinskih centrala za proizvodnju struje u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli. Tamo su i veliki industrijski potrošači. Razgovara se i o mogućnosti da se i američki Bechtel uključi u gradnju Koridora Vc i Jadransko-jonske ceste, jer tamo gdje su američki investitori - tu je i najveći stepen sigurnosti, koja je posebno važna za ovaj dio svijeta, dodaje HRT.

(DEPO PORTAL/dg)