Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sve otvorenije signalizira da želi što prije završiti rat s Iranom koji je pokrenula prije manje od dvije sedmice No takav potez nosi ozbiljne rizike za Sjedinjene Države i njihove saveznike, upozorava Wall Street Journal u analizi o mogućim posljedicama sukoba, prenosi Index.hr.

Trump se suočava s rastom cijena nafte i pritiskom dijela vlastite političke baze, pa sada pokazuje znakove da želi smiriti sukob. No čak i ako Iran pristane na prekid borbi, brzo povlačenje moglo bi ostaviti dugoročne posljedice za globalnu sigurnost i energetsku stabilnost.

Ako Trump proglasi pobjedu, prekine bombardiranje i počne povlačiti golemi zračni i pomorski kontingent koji je rasporedio na Bliskom istoku, to bi kratkoročno moglo smiriti globalna tržišta i uvjeriti američke birače zabrinute zbog mogućnosti novog beskrajnog rata.

No istodobno bi na vlasti u Teheranu ostao teokratski režim koji je i dalje bijesan i prkosan, te još uvijek raspolaže nuklearnim materijalom i dijelom svog arsenala projektila i dronova. Time bi Iran praktički zadržao snažan utjecaj nad svjetskim energetskim tržištima, a sigurnost američkih partnera i saveznika bila bi ozbiljno ugrožena. Takav scenarij mogao bi čak povećati rizik od još razornijeg regionalnog rata.

Iran poručuje da će se boriti dok ne dobije što želi

Iranski dužnosnici tvrde da će se boriti sve dok se ne postigne dogovor pod njihovim uvjetima. Među tim uvjetima je i zahtjev da Sjedinjene Države plate ratnu odštetu Teheranu.

- Moramo agresora udariti po ustima kako bi naučio lekciju i više nikada ne pomislio pokrenuti agresiju protiv našeg dragog Irana -  objavio je prekjučer predsjednik iranskog parlamenta Mohammad-Bagher Ghalibaf na društvenim mrežama.

Takve poruke dolaze u trenutku kada Iran procjenjuje da Washington pokazuje znakove nestrpljenja.

Nafta kao geopolitičko oružje

Iran i dalje raspolaže velikim brojem projektila kratkog dometa i dronova, ali i pomorskim minama. Sve to može koristiti za blokadu izvoza nafte i plina ako Hormuški tjesnac postane preopasan za tankere.

Prije početka rata tim je tjesnacem svakodnevno prolazilo oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Samo u srijedu tri su broda pogođena u tom području.

- Ako režim opstane – čak i u oslabljenom obliku – što ga sprječava da svojim projektilima i dronovima prijeti tankerima u Hormuškom tjesnacu i energetskoj infrastrukturi američkih saveznika u Perzijskom zaljevu kad god to poželi?" rekao je Andrew Tabler, bivši dužnosnik Bijele kuće iz Trumpove prve administracije i danas suradnik Washington Institute for Near East Policyja.

- Njegova sposobnost utjecaja na cijene energije bila bi golema - dodao je.

Analitičari upozoravaju i na dodatni problem: Iran dopušta svojim partnerima, uključujući Kinu, da iz Perzijskog zaljeva izvoze naftu, dok drugim državama to onemogućuje.

Time je Teheran pokazao da može blokirati Hormuški tjesnac i time stekao snažnu geopolitičku polugu. To bi u budućnosti moglo natjerati zaljevske države da ublaže odnose s Iranom.

Vojni analitičari procjenjuju da bi ponovno otvaranje tjesnaca moglo zahtijevati kopnenu operaciju zauzimanja iranske obale. To bi značilo veliku eskalaciju sukoba i potencijalno mnogo veće američke gubitke.

Nastavak teksta čitajete na linku.

(DEPO PORTAL/af)