Prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine, akademik Rusmir Mahmutćehajić, preminuo je sinoć u Sarajevu u 78. godini. Informaciju je na svom Facebook profilu podijelio federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, koji je napomenuo da o Mahmutćehajićevom odnosu prema BiH najviše govori činjenica da nikada nije dozvoljavao da se ime njegove domovine piše skraćenicama.

- O njegovom odnosu prema ovoj zemlji možda najviše govori anegdotalna činjenica da nikada nije dozvoljavao da se ime njegove domovine piše skraćenicama, jer Bosna i Hercegovina se mora nazivati svojim punim imenom, kao najmilije što imamo, kao majka. Njegov odnos prema Stocu je uz to bio poseban, ljubav prema rodnoj grudi dostojna divljenja i izučavanja. 

Uz sve drugo, bio je čovjek koji je organizovao i rukovodio obnovom svih srušenih stolačkih džamija i čitavog niza drugih stolačkih vakufskih objekata i nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Iako je bio osoba i intelektualac svjetskog formata, uvijek se vraćao svome Stocu i bio ključna osoba obnove svih značajnih sadržaja vjerskog i kulturnog života ovog grada. 

Ostao je uz Stolac i Stočane cijeli svoj život, posvećujući svom rodnom mjestu stotine ispisanih stranica, javnih događaja i cijelu svoju energiju. Za ovakve ljude, rijetke ljude takvog formata koji se pojave u jednoj generaciji, kaže se da će njih i njihova djela zabilježiti historija. 

Djela Rusmira Mahmutćehajića svjedočiće stoljećima svaki kamen obnovljenih stolačkih džamija - Čaršijske, Podgradske, Ćuprijske i džamije njegove mahale, Uzinovićke, kao i gotovo svaki drugi obnovljeni stolački vakuf i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, svaki čovjek čiji je život dotaknuo i oplemenio svojim nepresušnim znanjem i ljubavi prema domovini kojoj je posvetio svoj djelatni životni vijek, do posljednjeg daha. Iz svoje skromne pozicije, čast mi je što mogu reći da sam takvog čovjeka imao za prijatelja i savjetodavca čija je svaka riječ bila zlatno zrno mudrosti. 

Neka ti je vječni rahmet i lahka stolačka, bosanska zemlja dragi prijatelju - napisao je Dizdar.

Mahmutćehajić je rođen 29. juna 1948. u Stocu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu, Belgija.

Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Osijeku, Hrvatska.

Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku.

Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.

Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa "Dijalog", urednik časopisa "Bosanskohercegovačka elektrotehnika", i "Blagaja". 1997. izabran je za prvog predsjednika Međunarodnog foruma Bosna. Od 2023. je član Evropske akademije nauka i umjetnosti.

U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i 17 knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.

(DEPO PORTAL/au)