Na pragu smo najtežeg perioda u godini kada uvećanim troškovima preživljavanja treba dodati i one koji prate početak nove školske godine, nabavku zimnice, a posebno ogrjeva za predstojeću grijnu sezonu. Trenutno visoke cijene drveta i peleta, kako saznajemo, bit će još više do prvih hladnijih dana.

Veliko odstupanje

Muhamed Helać iz firme Drvosječa pojašnjava da je u posljednjih 20 godina ogrjev najjeftiniji od početka proljeća do jeseni, jer tokom ljeta je i rad u šumi lakši i jeftiniji, a skladišta su obično puna, prenosi Avaz.

- Sve na kraju rezultira nižom cijenom, koju mi u ovoj branši kolokvijalno zovemo „ljetna cijena“. Ove godine bilježimo veliko odstupanje od uobičajene tržišne dinamike. Za pojedine vrste ogrjeva uopšte nije došlo do pada cijene u odnosu na „zimsku cijenu“, odnosno „ljetne cijene“ nije ni bilo. Najalarmantnije je što je sirovine sve manje na tržištu, pa smo primorani u vlastitoj režiji organizovati sječu drveta u šumama, što je ranije bilo obezbjeđeno od preduzeća za upravljanje šumama – kaže Helać.

Dodaje da je došlo i do zatvaranja većeg broja proizvodnih pogona u drvnoj industriji, proizvođača ogrjevnog drveta, peleta, pa i namještaja. Nestašica je za sada izbjegnuta, ali i po akcijskoj cijeni do kraja jula prostorni metar iscijepanog drveta košta 148 KM. Tona peleta značajno je skuplja i nakon prošlogodišnjih 580 - 620, sada košta 680 - 720 KM. Potražnja za ugljem drastično je pala, pa je cijena tone mrkog uglja 267, a lignita 265 KM.

Otežani uslovi

- Sasvim je opravdano očekivati da će cijene i dalje rasti. Pored problema sa sirovinom, svjedoci smo da cijena nafte ponovo raste, a nafta prati šumarstvo, počevši od motorne pile u šumi, preko transporta i prerade, a zatim i transporta do krajnjeg kupca. Povećavaju se i troškovi života uposlenika, kojih je u šumarstvu sve manje zbog otežanih uslova i prilično primitivnog načina rada koji je izuzetno fizički zahtjevan.

Ako mi, privrednici, ne budemo pratili rast troškova s rastom primanja radnika, dovodimo se u situaciju da nećemo imati radne snage, a posljedično i sirovine za rad – ističe Helać.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)