Građani Bosne i Hercegovine s biometrijskim pasošem mogu bez vize putovati u zemlje Schengena na kratkotrajni boravak, ali bezvizni režim ne znači da je ulazak u Evropsku uniju automatski zagarantovan.

To se najbolje vidi na granici s Hrvatskom. Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatske vlasti su samo tokom 2025. godine odbile ulazak za čak 4.110 državljana Bosne i Hercegovine, i to praktično sve na kopnenim graničnim prijelazima.

Za poređenje, Evropska komisija navodi da je tokom 2024. godine u svim državama EU zabilježeno 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH, što je bilo 26 posto više nego godinu ranije.

Zbog toga smo provjerili što Zakonik o schengenskim granicama i hrvatska pravila doista propisuju te koji su razlozi zbog kojih putnik iz BiH može biti vraćen s granice, piše GPMaljevac

Prekoračili ste dozvoljenih 90 dana u 180 dana

Jedan od najvažnijih razloga je prekoračenje dozvoljenog boravka.

Državljanin BiH koji nema dozvolu boravka ili dugotrajnu vizu neke schengenske države može u Schengenu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojih 180 dana.

To nije pravilo „tri mjeseca uđeš, tri mjeseca izađeš“. Svakog dana gleda se 180 dana unazad i sabiraju svi dani provedeni u Schengenu.

Ako je putnik već iskoristio svojih 90 dana, novi ulazak može mu biti odbijen čak i ako ima potpuno uredan pasoš, novac i rezervaciju smještaja.

Dani provedeni na osnovu važeće dozvole boravka ili dugotrajne vize ne računaju se na isti način kao obični bezvizni boravak.

Pasoš vrijedi, ali ipak nije dovoljno dugo važeći

Česta greška je vjerovanje da je dovoljno da pasoš nije istekao na dan prelaska granice.

Schengenska pravila traže da putna isprava u pravilu vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Schengena.

Pasoš također mora biti izdat u posljednjih deset godina.

Za državljane BiH bezvizni režim odnosi se na nosioce biometrijskih pasoša.

Zato osoba može doći na granicu s pasošem kojem rok još nije istekao, a ipak ne ispunjavati uvjete za ulazak.

Ne možete uvjerljivo objasniti gdje i zašto putujete

Granični policajac ima pravo pitati putnika gdje ide, koliko ostaje, kod koga ide i šta je svrha putovanja.

U određenim slučajevima može tražiti i dokaze koji potvrđuju odgovore – rezervaciju hotela, adresu osobe kod koje ćete boraviti, pozivno pismo, povratnu kartu ili dokumente vezane za nastavak putovanja.

Schengenski zakonik izričito propisuje da državljanin treće zemlje mora moći opravdati svrhu i uvjete planiranog boravka.

Zato odgovori poput „idem malo kod prijatelja“, a da osoba ne zna njegovu adresu, prezime ili koliko će ostati, mogu izazvati dodatne provjere.

Sama činjenica da nemate hotelsku rezervaciju ne znači automatski vraćanje s granice. Problem nastaje kada policija na osnovu svih okolnosti zaključi da svrha i uvjeti putovanja nisu vjerodostojno dokazani.

Kažete da idete turistički, a policija posumnja da idete raditi

Ovo je posebno važno za građane BiH.

Bezvizni režim omogućava kratkotrajna putovanja, posjete i turističke boravke, ali sam po sebi ne daje pravo na rad u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj ili drugoj državi Schengena.

Ako putnik tvrdi da ide turistički, a okolnosti putovanja policiji ukazuju da zapravo namjerava raditi bez odgovarajućeg odobrenja, može doći do detaljnijih pitanja i provjera.

Radna odjeća ili alat sami po sebi nisu automatski dokaz ilegalnog rada. Međutim, u kombinaciji s kontradiktornim odgovorima, nejasnom adresom boravka, informacijama o poslodavcu ili drugim okolnostima mogu dovesti do zaključka da navedena svrha putovanja nije stvarna.

Pravno gledano, tada se vraćanje može temeljiti na tome da putnik nije opravdao svrhu i uvjete boravka, što je jedan od službenih razloga za odbijanje ulaska prema Schengenskom zakoniku.

Nemate dovoljno sredstava za boravak i povratak

Granična policija može provjeriti ima li putnik dovoljno novca za period koji namjerava provesti u Hrvatskoj odnosno Schengenu, kao i za povratak kući.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova kao referentni iznos navodi 70 eura za svaki dan planiranog boravka.

Ako osoba ima ovjereno jamstveno pismo, dokaz o plaćenom turističkom aranžmanu ili sličan dokaz, iznos se može spustiti na 30 eura dnevno. Ako jamac službeno preuzima sve troškove boravka i odlaska iz Hrvatske, putnik može biti oslobođen dokazivanja tog iznosa.

To ne znači da svaki putnik mora u novčaniku nositi tačno 70 eura u gotovini za svaki dan.

Finansijska sredstva mogu se dokazivati i drugim prihvatljivim načinima, primjerice sredstvima na računu ili karticama, zavisno od okolnosti provjere.

Imate zabranu ulaska ili upozorenje u SIS-u

Putnik može imati potpuno uredan pasoš, dovoljno novca i jasno objašnjenje putovanja, ali ipak biti vraćen ako je za njega izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sistemu – SIS-u – radi odbijanja ulaska.

Takve mjere mogu biti posljedica ranijih odluka nadležnih organa, primjerice zabrane ulaska ili određenih migracijskih postupaka.

Schengenski zakonik izričito navodi SIS upozorenje za odbijanje ulaska kao jedan od razloga zbog kojeg državljanin treće zemlje ne ispunjava uvjete za ulazak.

Provjeravaju se i nacionalne baze podataka.

Lažni, izmijenjeni ili tuđi dokument može odmah završiti putovanje

Na službenom obrascu za odbijanje ulaska posebno su navedeni slučajevi kada putnik nema važeću putnu ispravu ili koristi lažni, krivotvoreni odnosno prepravljeni dokument.

Isto vrijedi za lažnu vizu ili dozvolu boravka kada je takav dokument potreban.

Problem može nastati i ako je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a osoba ga kasnije pronađe i nastavi koristiti bez prethodno riješenog statusa dokumenta.

Policija procijeni da osoba predstavlja sigurnosni rizik

Ulazak se može odbiti i osobi za koju nadležna tijela smatraju da predstavlja prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica.

To je jedan od izričitih uvjeta Schengenskog zakonika.

Ne radi se o tome da policajac može proizvoljno vratiti osobu zato što mu se „ne sviđa“. Odluka mora imati pravnu osnovu i konkretan razlog.

Nastavak teksta na linku.

(DEPO PORTAL/af)