Halloween je praznik koji se obilježava svake godine 31. oktobra, a poznat je po svom paganskom porijeklu i kršćanskim korijenima, kao i po sekularnim tradicijama. U velikom dijelu Evrope i većem dijelu Sjeverne Amerike Halloween danas uglavnom nema religijski karakter, a obilježava se zabavama, kostimima zastrašujućih motiva, rezbarenjem bundeva poznatih kao jack-o’-lanterns te običajem trick-or-treat, odnosno dječijim obilaskom kuća i traženjem slatkiša.

Halloween također označava početak Allhallowtidea, kršćanskog trodnevnog razdoblja posvećenog sjećanju na mrtve. Ono počinje Večeri uoči Svih svetih (All Hallows' Eve) 31. oktobra, nakon čega slijedi Dan svih svetih 1. novembra i Dušni dan 2. novembra.

Vjeruje se da je Halloween povezan s praznikom Samhain, koji su obilježavali Kelti u drevnoj Irskoj. Prema tadašnjim vjerovanjima, nova godina počinjala je otprilike na dan koji u današnjem kalendaru odgovara 1. novembru. Taj datum smatrao se početkom zimskog perioda, kada se stoka vraćala s pašnjaka, a obnavljala su se prava na korištenje zemlje.

Bilo je rašireno vjerovanje da se uoči Samhaina briše granica između svijeta živih i mrtvih te da duhovi mogu lutati zemljom. Vjerovalo se da se duše preminulih vraćaju kako bi posjetile svoje domove, dok su oni koji su umrli tokom prethodne godine odlazili na drugi svijet.

Ljudi su palili velike vatre na vrhovima brda kako bi ponovo zapalili svoja ognjišta za zimu, a moguće i kako bi otjerali zle duhove. Ponekad su nosili maske i druge vrste prerušavanja kako ih, prema vjerovanju, prisutni duhovi ne bi prepoznali.

Na taj su se način s tim danom s vremenom mogli povezati vještice, zli duhovi, vile, demoni i druga natprirodna bića. Razdoblje Samhaina smatralo se pogodnim i za proricanje o pitanjima poput braka, zdravlja i smrti.

Prema nekim izvorima, kada su Rimljani u 1. stoljeću nove ere osvojili Kelte u Britaniji, donijeli su vlastiti festival Feralia, kojim se obilježavala smrt preminulih, kao i običaje povezane s Pomonom, božicom voćaka i voćnjaka.

Iako Halloween ima religijske korijene, do kraja srednjeg vijeka sekularni i vjerski elementi Večeri uoči Svih svetih i Dana svih svetih međusobno su se isprepleli.

Reformacija je među protestantima u suštini okončala obilježavanje tog vjerskog praznika, iako se Halloween nastavio obilježavati, ali kao sekularni praznik.

Obilježavanje Halloweena, zajedno s drugim svetkovinama, uglavnom je bilo zabranjeno među prvim američkim kolonistima. Međutim, tokom 19. stoljeća razvili su se festivali kojima se obilježavala žetva i koji su uključivali pojedine elemente Halloweena.

Kada je od sredine 19. stoljeća veliki broj doseljenika, među kojima su bili i Irci, počeo dolaziti u Sjedinjene Američke Države, sa sobom su donijeli i običaje vezane za Halloween. Tokom 20. stoljeća Halloween je postao jedan od glavnih američkih praznika, posebno među djecom, javlja Britannica.

(FENA/dg)