Demokratska partija pobijedila je na američkim parlamentarnim izborima i osvojila većinu u oba doma – Senatu i predstavničkom domu. Stručnjaci smatraju da bi ovaj preokret u balansu moći u Washingtonu mogao poljuljati bazu koju Milorad Dodik godinama uživa i gradi kroz lobističke kompanije i ljude od povjerenja u republikanskoj konzervativnoj administraciji Donalda Trumpa.

Do objave ovog teksta, CNN je potvrdio da je američki Senat pod kontrolom većine poslanika iz Demokratske partije sa 54 poslanika u odnosu na 44 republikanska, kao i Predstavnički dom sa 245 poslanika u odnosu na 147 republikanskih.

Preokret je vidljiv na način da je godinama unazad kontrolu imala Republikanska partija, a predsjednik Donald Trump omogućava povezivanje njegovih ljudi od povjerenja sa autoritativnim i desničarskim vođama država i partija u Evropi. Sada već bivša republikanska većina omogućila je da djelovanje administracije i ljudi od povjerenja trpi zanemariv pritisak i odgovornost. Balkan nije bio isključen iz zamaha ugovaranja poslova i političkog uvezivanja koji je po pravilu ciljao osobe poput bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i osobe iz njegove partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata te stranaka iz vladajuće koalicije.

Faris Kočan, docent sa Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, smatra da će fokus nove većine u američkom parlamentu vjerovatno biti unutrašnje prirode te vezan za pitanje Ukrajine, ali da kroz interes za stabilnost SAD-a leži problem za proruske igrače u Bosni i Hercegovini. Kočan smatra da je ključ u komisijama.

- Vjerojatno će biti više interesa za Ukrajinu, pošto demokrate imaju drugačije poglede nego određeni dio republikanaca koji podržava Donalda Trumpa. Ali to može biti pozitivno – kompanije koje su puno uvezane za Dodika, sankcije, lobisti – taj dio će isplivati sigurno unutar tih komisija - tvrdi Kočan.

On tvrdi kako će osobe i kompanije u tom procesu biti više isticane i da će nova većina tražiti odgovore.

- Onda će kroz taj način isplivati taj destruktivan element ili proruski element koji sigurno demokrate ne žele vidjeti - kaže Kočan.

Kočan pojašnjava da će ipak u većem dijelu alati koji su vezani na vanjsku politiku Amerike ostati će u Trumpovim rukama.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), smatra da mogućnost za pritisak nove većine moguć, ali ne treba očekivati automatski politički obračun.

- Promjena odnosa političkih snaga u američkom Kongresu mogla bi otvoriti prostor za detaljnije preispitivanje postojećih lobističkih aranžmana, njihovog finansiranja, transparentnosti i stvarnih ciljeva. U središtu pažnje mogla bi se naći pitanja ko finansira lobiranje, kakve se usluge i protivusluge razmjenjuju i da li se sve odvija u skladu s američkim zakonima - tvrdi Bećirović za Detektor.

On navodi kako bi se to bi se prvenstveno moglo realizirati kroz kongresne istrage, aktivnosti nadležnih odbora i kontrolu primjene Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), uz mogućnost uključivanja Ministarstva pravde SAD-a i drugih pravosudnih institucija.

- Važno je naglasiti da lobiranje u interesu stranih subjekata samo po sebi nije nezakonito, budući da FARA prvenstveno uređuje obaveze registracije i transparentnosti u zastupanju stranih interesa. Međutim, ukoliko se utvrde prikrivanje stvarnih nalogodavaca, kršenje zakonskih obaveza registracije i transparentnosti, korupcija, nedozvoljeni finansijski tokovi ili kupovina političkog uticaja, takve aktivnosti mogu postati predmet pravosudnih istraga i krivičnog progona - smatra Bećirović.

Dodikovi američki ljudi

Vlasti u Republici Srpskoj potrošile su gotovo deset miliona maraka budžetskog novca za lobiranje u SAD, a novac građana usmjeravan na političku ofanzivu prema Trumpovoj administraciji, ali i na plaćanje ručkova, visokobudžetnih letova i stanova u Banja Luci.

Stručnjaci su više puta ocijenili da je cilj lobiranja iz Banja Luke popularizacija politike secesionizma. Primjer je zagovaranje nezavisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine koje je uvedeno u ugovor sa kanadskom kompanijom “Dickens & Madson”.

Detektor je u oktobru potvrdio da su najmanje trojica saradnika američkog predsjednika prisustvovala stranačkom skupu SNSD-a pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini, a nakon što su američki mediji pisali da su dvojica savjetnika bila u Banjoj Luci u jeku kampanje za izbore za Kongres u SAD-u, Donald Trump našao se na meti kritika Demokratske, ali i Republikanske partije.

Detektor je tada identifikovao Alexa Garciju, partnera u lobističkoj firmi koju plaća Vlada Republike Srpske, Trumpovog saradnika Jamesa Blaira i advokata Andrewa H. Smitha te osobu koja liči na Chrisa LaCivitu, jednog od menadžera posljednje Trumpove predsjedničke kampanje. Također, na završnom skupu SNSD-a bili su ljudi iz najmanje tri američke firme koje rade za Vladu Republike Srpske.

Prema pisanju Politica, Trump je izjavio da će prekinuti veze s Blairom i LaCivitom „ako utvrdi da njihov vanjski konsultantski rad predstavlja sukob interesa”. Garcia je, prema pisanju američkih medija, partner u lobističkoj firmi Continental Strategy. Za ovu firmu radi i Katie Wiles, kćerka Trumpove trenutne šefice osoblja Susie.

Katie Wiles je prema pisanju nekoliko američkih medija objavila je na društvenim mrežama fotografiju s ministrom unutrašnjih poslova RS Željkom Budimirom na strelištu u Laktašima, uz natpis da je bila u posjeti entitetu zbog posla, ali i da se zabavljala.

Samo u posljednjih godinu dana Detektor je pisao o nekoliko novih ugovora Vlade Republike Srpske i lobističkih kompanija. U januaru je potpisan višemilionski ugovor sa “McGinnis Lochridge LLP” i predstavlja nastavak saradnje s ovom kompanijom na davanju savjeta i zastupanju Republike Srpske “u pravnim i političkim poslovima vezanim za međunarodno pravo”.

Republika Srpska je osim ugovora sa “McGinnis Lochridgeom” potpisala i saradnju sa “Lucas Comptonom LLC”. Ova lobistička kuća iz Washingtona, dobila je ugovor vrijedan skoro milion KM za izgradnju “pozitivnog uticaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih lidera, uključujući nacrte izjava i govornih tačaka osmišljenih da pozitivno utiču na vladu, Kongres, medije i javnu publiku”.

Krajem 2025. godine Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor vrijedan dva miliona dolara s firmom „Madisson K. Consulting“, koju je Ivan Mišić osnovao u Banjoj Luci samo nekoliko sedmica ranije. Od ukupnog iznosa, Mišiću je u prvoj tranši isplaćeno 1,3 miliona KM za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ustavni sud BiH je u septembru 2026. godine zabranio budžetsko finansiranje lobiranja iz Republike Srpske. Zabrana se odnosi i na finansiranja drugih lobističkih aktivnosti čiji su ciljevi u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija Bosne i Hercegovine.

Moguće posljedice za Dodika i lobiste

Kočan smatra da Dodik ima razloga za zabrinutost, bez obzira što u jeku rezultata izbora u SAD-u boravi na okupljanju u Trumpovoj rezidenciji na Floridi.

- Sigurno da za Dodika nije prijatna situacija. Suština je takva da će demokrati sigurno razmatrati da li su sankcije koje su bile ukinute Dodiku, bile pravovremeno ukinute i da li postoji potencijal da te sankcije i dalje postoje. Druga stvar je vezana i za pad Vučića i Orbana, igrači koji su bili protrumpovski ili prokremaljski nastrojeni nemaju više toliko snage. Dodik u suštini ostaje više ili manje sam u toj igri - smatra Kočan.

U oktobru 2025. godine Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a skinuo je sa liste sankcija bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegove bliske političke saradnike.

Pitanje sankcija može biti tema ako se prisustvo lobista u Republici Srpskoj posmatra kao akt protiv američkih interesa

- Oni su radili za stvari za koje se Amerika kao takva ne bi smjela zalagati kao neki normativni hegemon liberalne demokracije. I kroz taj demokratski okvir koji ne želi popuštanje Vladimiru Putinu, može se uvezati zašto je Dodik problematičan za Sjedinjene Američke Države - zaključuje Kočan.

Prema Bećiroviću, najveće posljedice za američke lobiste ne bi nužno bile političke, već reputacijske i poslovne jer lobiranje se temelji na stručnosti, profesionalnom ugledu i povjerenju, a političko djelovanje Milorada Dodika i kontroverze koje prate njegove lobističke aranžmane postali su ozbiljan reputacijski izazov za dio američkih lobističkih kuća.

- Time je potencijalno ‘inficirao’ i samo lobističko tržište, jer će američke lobističke kuće ubuduće morati mnogo pažljivije procjenjivati reputacijske rizike povezane sa svakim novim klijentom. Nijedna ozbiljna lobistička kuća ne želi zbog jednog klijenta ugroziti vlastiti ugled, poslovne odnose i pristup centrima političkog odlučivanja u Washingtonu - kaže Bećirović.

On zaključuje da u Washingtonu reputacija otvara vrata, ali sumnja u nezakonito djelovanje može ih trajno zatvoriti.

U SAD-u su pojedini posjetitelji Banja Luke već istrpjeli posljedice. Paolo Zampolli, dugogodišnji prijatelj Donalda Trumpa kojeg je američki predsjednik imenovao za izaslanika za globalna partnerstva, u februaru 2026. posjetio je Banju Luku i sastao se s Miloradom Dodikom. Iako je njegov službeni mandat bio ograničen na kulturnu diplomatiju i partnerstva, tokom posjete je, prema pisanju medija, razgovarao i o finansiranju energetskih projekata. Nakon što je Politico objavio detalje njihove prepiske, Zampolli je smijenjen s funkcije.

Kanadski CBS je u tekstu o posjeti Wiles Bosni i Hercegovini istakao da su u septembru demokrate u Predstavničkom domu objavile su izvještaj u kojem optužuju Trumpovu administraciju da je ukinula sankcije protiv Dodika u nastojanju da obogati i osnaži saveznike gospodina Trumpa, te da je time potkopala dugogodišnje vanjskopolitičke interese SAD-a u regiji.

Američka senatorica Jeanne Shaheen iz Demokratske partije je za CNN komentarisala fokus na lobiranje te pozvala je republikance da izvrše “pritisak na Bijelu kuću zbog angažmana ljudi iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa u Republici Srpskoj”.

Ona je kazala kako je riječ o zarađivanju novca na štetu Bosne i Hercegovine i njenog jedinstva te poručila da bi to trebalo izazvati političku buru u Sjedinjenim Američkim Državama.

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/au)